Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije i Europska investicijska banka organizirali su u ponedjeljak u Arsenalu u Gradu Hvaru cjelodnevnu konferenciju o pametnim ulaganjima “Investicijske platforme za podršku pametnim gradovima i otocima u Europi”.
Glavne teme konferencije bile su perspektiva pametnih gradova, pametnih otoka i investicijskih platformi u EU-u, zatim kombiniranje financiranja za pametne gradove u kohezijskim zemljama te stvaranje hrvatske investicijske platforme za pametne gradove i otoke.

Sve više virtualnog

Na prvom panelu, uz Vazila Hudáka, potpredsjednika Europske investicijske banke i Gabrijelu Žalac, ministricu regionalnog razvoja i fondova EU-a, govorio je i član Političkog odbora EU-a Sporazuma gradonačelnika, dr. sc. Julije Domac, ujedno i ravnatelj REGEA-e, najveće hrvatske regionalne energetske agencije.
– Danas se sve više toga događa virtualno, a aplikacija postaje čarobni štapić kojim se rješavaju svi problemi. Kad imate aplikacije za ulaganje na burzi, za traženje restorana, za plaćanje parkirnog mjesta, zašto ne bi postojala i aplikacija za ulaganje u obnovljive izvore energije – pitao je dr. sc. Julije Domac sve prisutne te dodao da je globalna potrošnja energije prošle godine porasla za 2,3 posto, što je najveći porast u ovom desetljeću.
– Većina potrošnje još uvijek se zadovoljava iz fosilnih goriva, iako je porast korištenja energije sunca iznosio 31 posto, a slično raste i korištenje energije vjetra. Rezultat svega je i rast globalne emisije CO2, i to za 1,7 posto u 2018. godini. Gradovi i regije Europske unije prihvatili su taj globalni izazov, a mi u Hrvatskoj još to nismo dovoljno prepoznali – zaključio je Domac, dodajući da je sporazum gradonačelnika najuspješnija inicijativa Europske komisije koju potpisuje više od 9000 gradova.

Pomoć gradovima

Najavio je pritom i European City Facility za hrvatske gradove, radi pomoći gradovima u pripremi projekata na području energetske učinkovitosti, obnovljivih izvora energije i borbe protiv klimatskih promjena i do 60.000 eura.
– No, važnost nije samo financijska, već i politička. Na taj način gradovi dobivaju na važnosti koju zaslužuju i na povećanju svoje vidljivosti. Također, gradovi su ti koji zatvaraju financijsku konstrukciju, a da bi zatvorili vlastitu komponentu, nerijetko se moraju zadužiti. Sve se više pokazuje kako gradovi itekako prepoznaju nove, takozvane alternativne modele financiranja. Odličan primjer je i prepoznavanje nacionalnog projekta “Izgradimo Hrvatsku”, Hrvatske zajednice županija, koji za cilj ima energetsku izgradnju zgrada i infrastrukture, upućenog premijeru, a na inicijativu Regionalne energetske agencije Sjeverozapadne Hrvatske – zaključio je Domac.