Kroz Program za ruralni razvoj, Hrvatskoj je u razdoblju od 2014. do 2020. osigurano 2,3 milijarde eura, odnosno, više od 17 milijardi kuna iz EU fondova za podizanje konkurentnosti poljoprivrede, šumarstva i prerađivačke industrije, ali i unaprjeđenje životnih i radnih uvjeta, odnosno, gradnju infrastrukture – vrtića, vatrogasnih i društvenih domova, u ruralnim područjima. Od tih nešto više od 17 milijardi potencijalnih kuna, do kraja siječnja ove godine je, prema podacima nadležne Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR), ugovoreno 10,37 milijardi kuna projekata, a isplaćeno malo više od pola ugovorenog iznosa, piše Gradonačelnik.hr.

Nin na prvom mjestu

U proteklih pet godina, gradovi su povukli više od 438 milijuna od ukupno 5,66 milijardi kuna, koliko je po tom programu isplaćeno potpora od 2014. do kraja siječnja ove godine. Čak 15 gradova koji su na vrhu po povlačenju sredstava iz Programa za ruralni razvoj, su mali gradovi, gledano po potporama po glavi stanovnika. Najviše novca po glavi stanovnika povukao je Grad Nin, 4915 kuna. Ukupno je taj gradić povukao 13,4 milijuna kuna. Na drugome mjestu nalazi se Hrvatska Kostajnica, a treći je Klanjec, koji je povukao 2717 kuna po glavi stanovnika. Četvrti je Opuzen, peti Mursko Središće, a slijede Skradin, Grubišno Polje, Ozalj, Stari Grad i Orahovica. Mursko Središće pak predvodi listu po ukupnoj vrijednosti potpora dobivenih iz Programa regionalnog razvoja do kraja siječnja, sa 14,3 milijuna kuna povučenih sredstava. Na drugom mjestu po ukupnom iznosu sredstava je Koprivnica, na trećem Slatina, četvrti je Nin, a peti Karlovac.

Ugovoreno po županijama

Od županija, najviše je sredstava ugovoreno u Osječko – baranjskoj, 1,3 milijarde kuna, dok je isplaćeno gotovo 800 milijuna kuna. Gledano po novcu koji su povukle jedinice lokalne samouprave, županije, gradovi i općine, na prvom je mjestu Ličko – senjska županija, u kojoj su jedinice lokalne samouprave povukle 233 milijuna kuna, odnosno, 4591 kunu po glavi stanovnika.