Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja za energetsku obnovu javnih zgrada,  u okviru četiri poziva, do sada je osiguralo više od 1,5 milijardi kuna bespovratnih sredstava iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Ugovaranje je još u tijeku, a trenutno je potpisano više od 800 ugovora, istaknuto je na konferenciji “Uspjesi i izazovi energetske obnove zgrada u RH”, koja je održana u Zagrebu u ponedjeljak, s ciljem prezentacije uspješnih rezultata i primjera dobre prakse.
– Iako se stalno govori kako Hrvatska ne povlači dovoljno novca iz EU fondova, Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja samo je u prošloj godini povuklo 60 posto sredstava više od planiranog, i to upravo za energetsku obnovu. Znači, može se i ne namjeravamo na tome stati. Trenutno se u Hrvatskoj obnavlja preko 1300 bolnica, škola, dječjih vrtića i dvorana, povećana je energetska učinkovitost gotovo 17 tisuća kućanstava, obnovljene su brojne odgojno – obrazovne ustanove za gotovo 70 tisuća djece – istaknuo je potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva i prostornog uređenja Predrag Štromar.

Energetske uštede

Velimir Žunac, državni tajnik u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije, istaknuo je kako je gotovo 1,1 milijardu kuna iz EU fondova izdvojeno za energetsku obnovu i korištenje obnovljivih izvora energije u zgradama javnog sektora, za što su potpisana 584 ugovora. Dodao je kako se do kraja ove godine planira i objava poziva za energetsku obnovu obiteljskih kuća, pri čemu će financijska sredstva za navedeni poziv iznositi 30 milijuna eura, a radi se o prvom pozivu koji se planira u potpunosti financirati sredstvima Europske unije.
– Zakonom o energetskoj učinkovitosti i Pravilnikom o sustavu obveznih shema ušteda, želimo ubrzati procese ostvarivanja novih energetskih ušteda, koje su jedan od načina smanjivanja energetskog siromaštva za one koji nemaju mogućnosti osigurati adekvatne uvjete grijanja ili hlađenja u svojim domovima – istaknuo je Ivo Milatić, državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike.

Pozitivni primjeri

Na konferenciji je istaknuto kako energetsku obnovu zgrada u Republici Hrvatskoj prate brojni izazovi, koji uključuju nedostatak kvalificirane radne snage od gotovo 30 tisuća radnika, nedostatan broj građevinskih tvrtki, rast cijena za toplinsko – izolacijski materijal od 15 posto, rast cijena radova, pri čemu pojedine ponude izvođača premašuju i 30 posto procijenjenu vrijednost radova. Ipak, unatoč izazovima, postoje brojni pozitivni primjeri, poput Osječko – baranjske, Međimurske i Varaždinske županije, koje su najuspješnije županije, prema pokazateljima dodijeljenih bespovratnih sredstava i velikim postocima ostvarenih ušteda.
Republika Hrvatska je u sklopu Nacionalne razvojne strategije 2030. postavila strateške ciljeve o prelasku na pametno, kružno i klimatski otporno društvo, razvoj zelene infrastrukture i rješenja temeljenih na prirodi te povećanje energetske učinkovitosti u zagradarstvu i transformaciju sadašnjeg fonda zgrada ka zgradama gotovo nulte energije.