Ovog vikenda započinje ljetno računanje vremena. U noći sa subote na nedjelju, kazaljke se u dva sata pomiču na tri, a Državni zavod za mjeriteljstvo priopćio je da će ljetno računanje vremena trajati do nedjelje, 27. listopada.
Iako se čini da čitava Europska unija jedva čeka ukidanje pomicanja sata, na to ćemo, prema svemu sudeći, još morati malo pričekati. Ono bi se trebalo dogoditi posljednje nedjelje u ožujku 2021., a države članice koje žele ostati pri zimskom računanju vremena, trebale bi svoje standardno vrijeme promijeniti posljednje nedjelje u listopadu 2021.

Želje građana

No, prije donošenja odluke o tome koje će standardno vrijeme primjenjivati, države članice trebaju provesti vlastita javna savjetovanja, kako bi se u obzir uzele želje građana. Potrebna je međusobna suradnja država članica kako bi se na usklađen i koordiniran način donijele odluke o predviđenom standardnom računanju vremena te se izbjegli poremećaji u prometu, komunikacijama i drugim sektorima. Države članice trebale bi najkasnije do 1. travnja 2020. obavijestiti Komisiju u slučaju da namjeravaju promijeniti svoje standardno vrijeme posljednje nedjelje u listopadu 2021. Najkasnije do 31. prosinca 2025. Komisija bi trebala podnijeti izvješće o evaluaciji primjene i provedbe ove Direktive Europskom parlamentu i Vijeću.
Do nesuglasica oko tog važnog pitanja moglo bi doći između Hrvatske i Slovenije, s obzirom na to da su iz slovenskog Ministarstva infrastrukture za Jutarnji list potvrdili da su najbliže tome da se odluče za zimsko računanje vremena, dok je neslužbeni stav za sada da su Hrvati ipak skloniji odabiru ljetnog računanja vremena.

Odbor za promet

A za sve je, piše dalje Jutarnji.hr, “kriv” – turizam. S obzirom na to da je u Hrvatskoj najrazvijeniji morski turizam, dulji ljetni dani čine se mnogo pogodnijima za tu granu, no kod Slovenaca je obrnuto. Oni uglavnom nude zimske turističke programe, pa im duge romantične noći mnogo više odgovaraju. Preporuka Europskog parlamenta po tom je pitanju da se susjedne zemlje međusobno dogovore kako pripadanje različitim vremenskim zonama ne bi prouzročilo teškoće na prometnom, ali i brojnim drugim tržištima. Ne uspiju li međusobno pronaći neki zajednički jezik, Odbor za promet Europskog parlamenta najvjerojatnije će procjenjivati odabir svake države članice ponaosob, s namjerom da odabir zimskog, odnosno ljetnog računanja vremena, ne uzrokuje teškoće na unutarnjem tržištu EU.
U svakom slučaju, nadajmo se da će pregovori Hrvatske i Slovenije biti uspješni, da se ne bi na kraju dogodilo da nam od 2021. “prek brega” bude druga vremenska zona.