Povodom tjedna EU fondova u KZŽ, razgovarali smo sa Zdravkom Tušekom iz Ministarstva poljoprivrede, a do nedavno ravnateljem Hrvatske poljoprivredno -šumarske savjetodavne službe (HPŠSS), koja je od 1. siječnja ove godine pripojena Ministarstvu.

Tijekom Tjedna EU fondova u KZŽ moglo se čuti niz zanimljivih i korisnih izlaganja. Brojke koje ste iznijeli u svojoj prezentaciji naslućuju da RH sve više novca “povlači” putem mjera ruralnog razvoja, te da je trend iskorištenja dostupnih sredstava u uzlaznoj putanji. Hoće li tako biti i ubuduće?

Značaj ruralnog razvoja u RH treba promatrati prije svega kroz podatak da imamo više od 60 posto teritorija koji spada u ruralno područje. Samo taj podatak nam već dovoljno naznačuje od kolikog su značaja mjere ruralnog razvoja za razvoj Hrvatske općenito. U programu ruralnog razvoja RH, ukupno je 2,38 milijardi eura za period od sedam godina, koji završava 2020. godine. Od spomenutog iznosa, za ugovaranje je preostalo 967 milijuna eura za već raspisane natječaje koji su u obradi, za plaćanje 1,7 milijardi kuna, što podrazumijeva sve ugovorene projekte koji čekaju na realizaciju, te još 209 milijuna eura koji su raspoloživi za natječaje koji se tek planiraju raspisati u 2019. i 2020. godini, što predstavlja svega devet posto od ukupne omotnice programskog razdoblja.

Kako po pitanju iskorištenja dostupnih sredstava iz programa ruralnog razvoja konkretno stojimo u KZŽ? Kakvi se natječaji planiraju za 2019.?

U Programu ruralnog razvoja RH, u 2017. i 2018. godini ukupno je ugovoreno više od 10 milijardi kuna, od čega u KZŽ 365 milijuna kuna, što je oko 3,6 posto od ukupnog iznosa namijenjenog za RH. Znatan je rast iskorištenja sredstava svih mjera ruralnog razvoja u KZŽ. U 2017. godini ugovoreno je 95 milijuna, a u 2018. čak 270 milijuna kuna. Posebno treba naglasiti da su tu veliku ulogu odigrale investicije u ruralnu infrastrukturu, ceste, kanalizaciju i slično, a posebno u dječje vrtiće, s više od 110 milijuna kuna potpore. U KZŽ govorimo o 17 dječjih vrtića i sveukupno 55 projekata u Mjeri 7, u iznosu od 200 milijuna kuna. Iz Mjere 4 – ulaganje u fizičku imovinu za proizvodnju i preradu, imamo 27 investicijskih projekata u sveukupnom iznosu od 62 milijuna kuna, te 67 projekata malih i mladih poljoprivrednika u iznosu od 10 milijuna kuna. U 2019. godini, od natječaja koji će sigurno biti zanimljivi poljoprivrednicima s područja KZŽ, su natječaji iz Mjere 6 – diverzifikacija, te natječaji LAG-ova. Moj prijedlog je da se više pažnje posveti oko Mjere 17 – Osiguranje poljoprivredne proizvodnje gdje je 75 posto povrat iznosa premije osiguranja, a posebno ako uzmemo u obzir sve češće elementarne nepogode uslijed klimatskih promjena. Za stočare, tu su natječaji iz Mjere 4, između ostalog i za tovno govedarstvo te čitav niz mjera za šumoposjednike.

Program ruralnog razvoja nije vezan samo za poljoprivrednu djelatnost – evo imamo primjer financiranja 17 vrtića u našoj županiji, gdje od svih prijavljenih, jedino projektu vrtića u Bedekovčini nisu odobrena sredstva. Spomenuti slučaj nedavno se pojavio u medijima i javnost traži krivca za neuspjeli pokušaj povlačenja sredstava, tj. za “propuštenu priliku”. Kako ste i sami iz Bedekovčine, možete li komentirati zašto je do toga došlo?

Program ruralnog razvoja, uz podizanje konkurentnosti i razvoj poljoprivredne proizvodnje podrazumijeva i podizanje kvalitete života u ruralnim prostorima, pa postoji čitav niz mjera namijenjen upravo tome. Uz ulaganja u infrastrukturu, ceste, kanalizaciju, objekte društvene i javne namjene, tu su i dječji vrtići, koji sigurno imaju veliku ulogu u današnje vrijeme te direktno utječu na kvalitetu života u ruralnim prostorima. Kroz 2017. i 2018. godinu raspisana su dva natječaja, ugovoreno je 200 vrtića u RH, od čega 17 u KZŽ. Nažalost Bedekovčina, kao velika općina, nije bila uspješna. Razlozi su prije svega što su glavni akteri podcijenili zahtjevnost i kompleksnost postupka, od rješavanja imovinsko – pravnih odnosa, izrade projektne dokumentacije, odabira konzultanata i prijave projekta. Također, nisu se konzultirali sa stručnjacima, niti na vrijeme potražili sve informacije i potrebne podatke. Bili su upozoreni, no nažalost pali su na trivijalnom i vrlo jednostavnom kriteriju – preveliki iznos investicije, iako je unazad dvije godine bilo jasno do kojeg iznosa se financiraju investicije (1,25 milijuna eura). Pokušaji skretanja krivice na Ministarstvo poljoprivrede i Agenciju za plaćanje, prozivajući za nepravedno postupanje, krajnje su neozbiljni. Osobno sam bio dionik uspostave sustava i akreditacije Agencije za plaćanja i znam koje kriterije i procedure je trebalo uspostaviti i održavati kako bi se sredstva iz EU fondova mogla koristiti od 2013. godine u RH. Izgubljena sredstva teško će se nadoknaditi, pogotovo ako uzmemo u obzir da je to gotovo jedan godišnji proračun općine Bedekovčina.

Bivša HPŠSS od 1. siječnja 2019. godine pripojena je Ministarstvu poljoprivrede. Kako sada funkcionirate i da li su usluge savjetodavaca bivše HPŠSS i dalje dostupne poljoprivrednicima? Kome se mogu obratiti za savjet?

Bivša HPŠSS trenutno prolazi kroz proces transformacije, te iako je službeno pripojena s 01. siječnja, u skorije vrijeme bi trebali profunkcionirati kao Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva, te i dalje ostati na usluzi svim poljoprivrednicima i ribarima. Uz postojeće poslove diljem 12o ureda u RH koji su pripajanjem postali uredi Ministarstva poljoprivrede, jači naglasak dat će se promociji mjera poljoprivredne i ribarstvene politike, te informiranju poljoprivrednika i zainteresiranih javnosti.