Posljednjih nekoliko godina svjedoci smo velikih olujnih nevremena, praćenih tučom, koja uzrokuje velike štete diljem Hrvatske, pa tako i u Krapinsko – zagorskoj županiji. Najviše štete nanijela je poljoprivrednicima – uništila je nasade vinograda, žita i ostalih ratarskih kultura. Mnogi se stoga pitaju, nije li tome uzrok i to što se postepeno odustaje od uobičajene prakse, obrane od tuče raketama. No, mnoge zemlje u svijetu te prvenstveno u Europskoj uniji ne koriste rakete za obranu od tuče, jer ih smatraju neučinkovitima i da je to uzaludno bacanje novca, budući da su neka istraživanja su pokazala kako obrana nije imala utjecaja na smanjenje broja dana s tučom.

Također, digla se i velika prašina oko uspješnosti operativnog provođenja obrane od tuče, kojeg provodi Državni hidrometeorološki zavod, a financira državni proračun na teret svakog poreznog obveznika.

Što se po pitanju obrane od tuče može učiniti i jesmo li spremni za sezonu obrane, koja počinje 1. svibnja?

Sustav obrane

– Kad govorimo o protugradnoj obrani, odnosno obrani od tuče možemo reći kako Državni hidrometeorološki zavod provodi operativnu obranu, prema Zakonu o sustavu obrane od tuče, koji je na snazi od 31. svibnja 2001. godine i to u skladu s financijskim, tehničkim i ljudskim mogućnostima. Financijski plan obrane od tuče za ovu godinu, definiran je iznosom od 12.952.500 kuna. Od toga planirana sredstva iz državnog proračuna iznose 9.640.000 kuna, od Županija 2.822.000 kune, dok su planirani vlastiti prihodi u iznosu  od 490.000 kuna. Realizaciju poslova posljednjih godina glavninom temeljimo na financijskim sredstvima Državnog proračuna. Tim sredstvima osiguravamo provedbu svih pripremnih poslova za sezonu obrane od tuče i nesmetanu realizaciju rada prizemnim generatorima te osiguranje pravovremenih isplata mjesečnih naknada poslužiteljima postaja obrane od tuče. Do sada je DHMZ, sukladno financijskim sredstvima, na cijelom branjenom području (12 županija i Grad Zagreb), osiguravao jedinstvenost sustava obrane od tuče. No, posljednjih godina zbog velikih smanjenja uplata nekih Županija i Grada Zagreba, nastavak takve prakse je otežan i doveo je do situacije ograničenog rada raketne komponente u ovoj godini i to je jedini razlog otežanoj nabavi raketa protiv tuče i daljnjoj provedbi rada raketama – rekli su nam iz DHMZ-a.

U KZŽ 107 raketa

Nas je svakako najviše zanimao sustav protugradne obrane na području Krapinsko – zagorske županije u ovoj godini, za koji kažu kako će ostati nepromijenjen.

–  Broj postaja obrane od tuče ostat će nepromijenjen, ali će se provedba operativnih poslova u 28 generatorskih postaja provoditi samo prizemnim generatorima, jer prijelazna zaliha raketa, ne omogućuje rad raketnom komponentom na cijelom branjenom području – dodaju iz DHMZ-a.

Koliko se izdvaja za protugradnu branu od tuče iz proračuna Krapinsko – zagorske županije, pitali smo župana Željka Kolara, koji je rekao kako Županija redovno izvršava svoju obvezu uplate sredstava za obranu od tuče Državnom hidrometeorološkom zavodu i ta sredstva su u 2018. godini iznosila 200.000 kuna.

– Na kraju svake kalendarske godine Državni hidrometeorološki zavod, Krapinsko – zagorskoj županiji dostavlja godišnji izvještaj o radu obrane od tuče za proteklu sezonu. U 2018. područje Županije branjeno je s radarskog centra RC-1 Puntijarka s 28 postaja za obranu od tuče. Protugradne rakete lansirane su s 21 postaje, ukupno je lansirano 107 protugradnih raketa te je utrošeno 4.227 litara meteorološke otopine srebro – jodida. Redovni plan rada obrane od tuče za ovu kalendarsku godinu Krapinsko – zagorska županija ne dobiva od strane DHMZ i te poslove nabave protugradnih raketa i njihovu raspodjelu po lansirnim  postajama u Krapinsko – zagorskoj županiji obavlja Zavod, tako da informacije o planu njihove nabave  nemamo. U proračunu Županije za 2019. godinu osigurano je ponovo 200.000 kuna – istaknuo je župan Kolar.

Složena problematika

Treba dodati, kako je s obzirom na višegodišnje nerješavanje pitanja daljnjeg statusa operativne obrane od tuče, DHMZ temeljem zaključka, sa sastanka održanog u Ministarstvu poljoprivrede 8. lipnja 2018., izradio “Analizu sustava obrane od tuče – Izvješće i mišljenje o opravdanosti rada sustava obrane od tuče u Republici Hrvatskoj”.

– Analiza pokazuje da se pitanje obrane od tuče ne dotiče samo poljoprivrede, već cijele zajednice, jer država troši novac svih poreznih obveznika na nešto što nema znanstvene temelje, nema dokaza uspješnosti i isplativosti te bez kontrole djeluje na vrlo složen prirodni sustav s nepoznatim učincima na okoliš. Također, treba naglasiti da se ta aktivnost provodi samo u sjevernom dijelu Hrvatske, a financira se velikim dijelom iz Državnog proračuna svih poreznih obveznika. Stoga se DHMZ u koordinaciji s Ministarstvom poljoprivrede zalaže za žurno rješavanje ove vrlo složene problematike postojećeg sustava obrane od tuče sa svim relevantnim subjektima, kako bi se pojasnile mogućnosti i ograničenja postojećeg sustava i preporučile najučinkovitije mjere za zaštitu i osiguranje. O tome ovisi i daljnja provedba operativnih poslova obrane od tuče, a između ostaloga i nabave sredstava djelovanja – ističu iz DHMZ-a.

Treba naglasiti, ističu, da je tuča samo jedna od vremenskih nepogoda, a da štete nastale u poljoprivredi, i to na mnogo većem području, nastaju zbog sve učestalije pojave suše, mraza, leda, poplava i slično.

– U tom smislu bilo bi učinkovitije i korisnije usmjeriti sredstva državnog proračuna i lokalne zajednice u sufinanciranje postavljanja zaštitnih mreža i osnažiti sustav osiguranja koji bi osigurao realno obeštećenje u slučaju nastalih šteta od vremenskih nepogoda koje će zbog očekivanih klimatskih promjena biti još češće i intenzivnije – zaključuju u DHMZ-u.