Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, bruto domaći proizvod je u 2016. godini na razini Republike Hrvatske iznosio 351,3 milijarde kuna, što je 3,5 posto više u odnosu na 2015. godinu i do te godine predstavlja najbržu dinamiku nominalnog rasta još od 2008. godine. Istodobno, u promatranoj je godini zabilježena i najbrža stopa realnog rasta BDP-a još od 2007. godine.
Oporavak gospodarstva
Takva su kretanja rezultat nastavka oporavljanja gospodarstva koje je počelo 2015. godine, čime je prekinut negativan trend kretanja realnog BDP-a, koji je kontinuirano trajao od 2009. godine. Prekidanje negativnog trenda rezultat je prvih povoljnijih kretanja osobne potrošnje i investicija, dok je izvoz roba i usluga samo nastavio pozitivan trend započet 2013. godine. Istodobno s navedenim povoljnijim kretanjima, uočava se nastavak izraženog trenda nejednakog regionalnog gospodarskog razvoja – trećina BDP-a Hrvatske ostvaruje se u Gradu Zagrebu. Trinaest županija smanjilo je udio u BDP-u Hrvatske, dok je u četiri on ostao nepromijenjen. Među njima je i Krapinsko – zagorska županija, s dva posto. Inače, u KZŽ je BDP po stanovniku 2016. godine iznosio 56.080 kuna, a manji BDP imale su Vukovarsko – srijemska, Brodsko – posavska, Požeško – slavonska i Virovitičko – podravska županija. Najveći BDP po stanovniku, očekivano, imao je Grad Zagreb – 147.166 kuna.
BDP po stanovniku
Dobra je vijest da je, iako hrvatske županije još uvijek loše kotiraju u kontekstu svih NUTS 3 regija Europske unije, prema podacima za 2016. uočljiva pozitivna promjena u odnosu na 2015. godinu. U svim se županijama, naime, povećao BDP po stanovniku po standardu kupovne moći (PPS), pri čemu je najveći rast zabilježen u Istarskoj (za 2,4 indeksna boda) i Varaždinskoj (za 2,1 indeksni bod) županiji. Slijede Dubrovačko – neretvanska i Krapinsko – zagorska županija, s 1,9 indeksnih bodova.