Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije objavilo je podatke o iskorištenosti EU fondova za razdoblje od 2014. do 2020. godine po županijama. U tom četverogodišnjem razdoblju, Hrvatskoj je na raspolaganju 10,676 milijardi eura iz europskih strukturnih i investicijskih (ESI) fondova. Najveći interes iskazan je za sredstva kojima bi se poticalo otvaranje novih radnih mjesta te stvaranje snažnijeg i konkurentnijeg gospodarstva. Prva godina nove financijske perspektive bila je u znaku izrade strateških dokumenata, no sredstva se koriste po Pravilu N+3, što znači da Hrvatska ima i dodatne tri godine da apsorbira novac nakon godine u kojoj je projekt odobren, odnosno sredstva iz Partnerskog sporazuma 2014. – 2020. može koristiti do 2023. godine.
Prikazani su podaci zaključno s 31. kolovozom 2018. godine, za Operativni program iz područja konkurentnosti i kohezije (za korištenje Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda u vrijednosti 6,881 milijarde eura), Operativni program iz područja učinkovitih ljudskih potencijala (ukupna indikativna alokacija 1,582 milijarde eura, od čega je 1,516 iz Europskog socijalnog fonda, a ostalo tehnička pomoć) te Program ruralnog razvoja (za korištenje Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj u vrijednosti 2,026 milijarda eura). Hrvatska je do sada povukla nešto manje od 6,066 milijardi eura iz tih triju operativnih programa, a pripremljena su ukupno 195.072 projekta.

Zagreb iznad milijardu

Najviše projekata pripremila je Osječko – baranjska županija, 13.826, za što joj je dodijeljeno 411.365.242 eura. U sklopu Operativnog programa “Učinkoviti ljudski potencijali”, kao i u Programu ruralnog razvoja, upravo je u tu županiju otišao najveći udio u ukupnoj vrijednosti projekata na razini cijele Hrvatske, dok su za Operativni program “Konkurentnost i kohezija” ispred Osječko – baranjske županije, Grad Zagreb, Dubrovačko – neretvanska i Primorsko – goranska županija, gledajući udio u ukupnoj vrijednosti projekata na razini RH. Grad Zagreb je za svojih 5172 projekta, iz EU fondova povukao više od 1,3 milijarde eura. Slijedi Dubrovačko – neretvanska županija, sa 611.482.494 eura, te Primorsko – goranska županija sa 422.104.849 eura. Iz Operativnog programa “Konkurentnost i kohezija”, 30 posto svih odobrenih sredstava na razini Hrvatske otišlo je upravo u Grad Zagreb.
Najveći broj projekata, uz Osječko – baranjsku, pripremile su Bjelovarsko – bilogorska (13.261), Sisačko – moslavačka (12.861) i Krapinsko – zagorska županija (12.277). Inače, Krapinsko – zagorska županije je u četiri godine ukupno povukla 198.131.982 eura, a ispred nje je po uspješnosti osam županija – Grad Zagreb, Dubrovačko – neretvanska (611.482.494), Primorsko – goranska (422.104.849), Osječko – baranjska, Koprivničko – križevačka (246.408.877), Zagrebačka (241.505.494), Vukovarsko – srijemska županija (238.623.617) i Istarska županija (224.444.219).
Što se tiče drugih sjeverozapadnih županija, Varaždinska je pripremila 19.294 projekta i povukla 174.938.394 eura, dok je Međimurska pripremila 4679 projekata i povukla 122.644.234 eura.
Krapinsko – zagorska županija se za svoj dio financiranja projekata za koje se dobiva subvencija iz EU fondova, nedavno morala zadužiti. Podsjetimo, na sjednici Županijske skupštine održanoj u lipnju, odlučeno je da će se zbog provedbe vlastitih investicija, projekata sufinanciranih iz EU fondova i projekata povećanja energetske učinkovitosti, Krapinsko – zagorska županija zadužiti ukupno za 42 milijuna kuna. Od toga je 22 milijuna kuna za financiranje EU projekata. To se odnosi na izgradnju Poslovno – tehnološkog inkubatora u Krapini u iznosu od 11,8 milijuna kuna, energetsku obnovu škola u Đurmancu, Pregradi, Humu na Sutli i Zaboku, vrijednu osam milijuna kuna, zatim poboljšanje pristupa primarnoj zdravstvenoj zaštiti u Domu zdravlja KZŽ, vrijedno 1,2 milijuna kuna te projekte u provedbi Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Krapinsko-zagorske županije, u vrijednosti od milijun kuna.

Zabrinutost oko financiranja

Krapinsko – zagorski župan Željko Kolar tada je istaknuo zabrinutost oko budućeg financiranja EU projekata.
– Uskoro se više nećemo moći kreditno zadužiti. Kao da smo kažnjeni zbog toga što smo uspješni, a da ne govorimo o projektima koji će ući u kapitalne projekte KZŽ – dogradnji Specijalne bolnice Krapinske Toplice vrijedne 123 milijuna kuna, izgradnje bazena kod Specijalne bolnice u Stubičkim Toplicama vrijedne oko 100 milijuna kuna i realizacije Znanstveno – edukacijskog centra u Stubičkom Golubovcu vrijednog 120 – 130 milijuna kuna. Idejna rješenja za te projekte su već napravljena, ali dugoročno je ovaj sustav sufinanciranja Županije jednostavno neodrživ. Naš prijedlog je da Vlada vrati PDV, odnosno 25 posto na sve europske projekte koje smo mi osmislili, isprojektirali, dobili građevinsku dozvolu, javili se na natječaje i dobili sredstva. Tih investicija, tog zapošljavanja ne bi bilo bez županije, gradova i općina. Model je predložen Vladi RH, s obzirom na to da se proračun dobro puni, a da slabo povlačimo EU sredstva, da iskoristimo ovu prvu financijsku omotnicu. Hajdemo svi naći model kako biti što učinkovitiji i iskoristiti maksimalno europska sredstva. Najgora varijanta koja bi se mogla dogoditi, a meni je neprihvatljiva, jest da moram izaći pred Županijsku skupštinu iduće godine u lipnju ili rujnu i reći da zbog nemogućnosti osiguravanja vlastitih sredstava koja su na razini 15 ili 20 posto, moramo odustati od velikih projekata. Vjerujem da će biti dovoljno pameti i razuma da se to neće dogoditi – rekao je tada župan Kolar pred županijskim vijećnicima.