U okviru provedbe eksperimentalnog programa “Škola za život”, pomoćnica ministrice znanosti i obrazovanja Lidija Kralj obilazi škole koje će školske godine 2018./2019. započeti s provedbom eksperimentalnog programa “Škola za život”.
Tim povodom, obišla je i zabočku Gimnaziju Antuna Gustava Matoša te kumrovečku Osnovnu školu Josipa Broza.

Financijska sredstva

– Drago mi je da u Krapinsko – zagorskoj županiji imamo pet škola uključenih u eksperimentalni program “Škola za život” jer to zaista pokazuje da Županija razmišlja o budućnosti te da su škole spremne za promjene koje donosi i opremanje škola i intenzivna edukacija učitelja i nastavnika, kako bi se mogle primijeniti nove metode poučavanja i vrednovanja. Sve škole imaju određena financijska sredstva za opremanje, ona se kreću od 100 do 250 tisuća kuna po školi, ovisno o veličini škole. Svaka je škola u tom financijskom okviru mogla birati onu opremu koja joj nedostaje. Tako nekim školama, primjerice, treba oprema za tjelesnu i zdravstvenu kulturu, nekima instrumenti za glazbeni, nekima interaktivne ploče, računala, tableti, dakle, svaka tehnologija koja pomaže u učinkovitoj realizaciji odgojno – obrazovnih ishoda, dobrodošla je. Iz mog osobnog iskustva, interaktivne ploče iznimno su pogodne za različite simulacije, primjerice, konstrukcije u matematici, simulacije pokusa u fizici, kemiji – istaknula je pomoćnica ministrice.
Ukratko je opisala i koje promjene u obrazovnom procesu donosi eksperimentalni program.
– Eksperimentalni program provodi se u prvom i u petom razredu u svim nastavnim predmetima, te u sedmom razredu iz predmeta biologija, kemija i fizika. U srednjim školama, također prvi razred gimnazije svi smjerovi, odnosno, općeobrazovni predmeti u strukovnim školama. Rekla bih da je velika novost usmjerenost prema odgojno – obrazovnim ishodima. Kurikulumi ne propisuju sadržaje, ne gomilaju činjenice, učenici će se puno više baviti istraživanjem, otkrivanjem, isprobavanjem i puno manje učenjem napamet. Od učitelja očekujemo daljnji profesionalni razvoj, dakle, promišljanje o različitim oblicima nastave, rješavanje problema, projektnu nastavu, timski rad, ali isto tako i međuškolsku suradnju, međunarodnu suradnju, korištenje različitih metoda vrednovanja, dakle, puno je veći naglasak na davanju kvalitativnih povratnih informacija. Zalažem se i za administrativno rasterećenje učitelja jer su nas tijekom godina stjerali u ladice, u kutije i zaboravili da možemo biti i kreativni i inovativni. Nije važno ono što piše na papiru, važno je ono što se u učionici stvarno događa – zaključila je Lidija Kralj.

13 zainteresiranih

Zamjenica krapinsko – zagorskog župana Jasna Petek otkrila je kako je interes za sudjelovanje u ovom eksperimentalnom programu iskazalo 13 zagorskih škola, deset osnovnih i tri srednje. U prvom krugu ušle su tri osnovne i jedna srednja škola, te se naknadno uključila i kumrovečka osnovna škola.
– Iskreno se nadam da je ovaj pilot projekt samo uvod u cjelovitu kurikularnu reformu – rekla je Petek.
Kumrovečki načelnik Robert Šplajt istaknuo je kako vjeruje da će ovaj program donijeti nešto novo u Kumrovec.
– Vjerujem da će ovaj eksperimentalni program donijeti u Kumrovec obrazovanje za 21. stoljeće i vjerujem da će naši učenici i učitelji to dobro prihvatiti. Ono što je važno istaknuti, jest da Općina Kumrovec, s Općinom Zagorska Sela, Krapinsko – zagorskom županijom i ostalim donatorima ovaj projekt financira sama – rekao je Šplajt, dok je načelnica Zagorskih Sela Ksenija Krivec – Jurak istaknula kako će projekt obuhvatiti 74 učenika s područja općine Zagorska Sela, koji pohađaju kumrovečku osnovnu školu.
– Naravno da smo se uključili, zajedno s Općinom Kumrovec, u eksperimentalni projekt, to nas iznimno veseli i idemo svi zajedno u promjene – rekla je Krivec – Jurak.
U pratnji pomoćnice ministrice bila je i HNS-ova saborska zastupnica Marija Puh.