Zbog provedbe vlastitih investicija, projekata sufinanciranih iz EU fondova i projekata povećanja energetske učinkovitosti, Krapinsko – zagorska županija zadužit će se ukupno za 42 milijuna kuna – izglasano je to na sjednici Županijske skupštine KZŽ. To će se realizirati kroz tri ugovora o kreditu u PBZ-u.

– 17.500.000 kuna kredita je za izgradnju Područne škole u Martinišću i sportske dvorane u Đurmancu. Za te je investicije inače kredit ugovoren 2017. godine u iznosu od 15.300.000 kuna, ali on nije aktiviran 2017., već će se aktivirati ove godine, na iznos od 17,5 milijuna kuna, budući da su porasli troškovi za 2,2 milijuna kuna. Tu je i 22.000.000 kuna kredita za financiranje EU projekata, s time da se tijekom 2018. godine planira koristiti 13.892.593 kuna, a ostatak od 8.107.407 kuna tijekom 2019. godine. To se odnosi na izgradnju Poslovno – tehnološkog inkubatora u Krapini u iznosu od 11,8 milijuna kuna, energetsku obnovu škola u Đurmancu, Pregradi, Humu na Sutli i Zaboku, vrijednu 8 milijuna kuna, zatim poboljšanje pristupa primarnoj zdravstvenoj zaštiti u Domu zdravlja KZŽ, vrijedno 1,2 milijuna kuna te projekte u provedbi Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Krapinsko-zagorske županije, u vrijednosti od milijun kuna. Treći kredit od 2.500.000 kuna je za financiranje kapitalnih projekata – sanacije odlagališta otpada u iznosu od 1,5 milijuna kuna, kupnje zemljišta za realizaciju projekta “Regionalni centar kompetencija u turizmu i ugostiteljstvu” u iznosu od 600.000 kuna te kupnje dvorca Stubički Golubovec u iznosu od 400.000 kuna, u svrhu realizacije projekta “Znanstveno-edukacijsko zabavni centar” – pojasnio je županijski pročelnik za financije Igor Cigula županijskim vijećnicima.

Kako ubuduće?

– Krapinsko – zagorska županija je u velikom investicijskom ciklusu, Zagorje će biti jedno veliko gradilište, ali treba napomenuti da nam je već odobrena energetska obnova škole u Kumrovcu vrijedna 5,8 milijuna kuna, škole u Gornjoj Stubici vrijedna 7,8 milijuna kuna, u Bedekovčini od oko 6 milijuna kuna, a očekujemo ovih dana i odobrenje za Konjščinu, i osnovnu i srednju školu, što će biti dodatnih 30 milijuna kuna investicija u samo školstvo. No, bojim se načina na koji ćemo to financirati u budućnosti, jer uskoro se više nećemo moći kreditno zadužiti. Kao da smo kažnjeni zbog toga što smo uspješni, a da ne govorimo o projektima koji će ući u kapitalne projekte KZŽ – dogradnji Specijalne bolnice Krapinske Toplice vrijedne 123 milijuna kuna, izgradnje bazena kod Specijalne bolnice u Stubičkim Toplicama oko 100 milijuna kuna i realizacije Znanstveno – edukacijskog centra u Stubičkom Golubovcu vrijednog 120 – 130 milijuna kuna. Idejna rješenja za te projekte su već napravljena, ali dugoročno je ovaj sustav sufinanciranja Županije jednostavno neodrživ. Naš prijedlog je da Vlada vrati PDV, odnosno 25 posto na sve europske projekte koje smo mi osmislili, isprojektirali, dobili građevinsku dozvolu, javili se na natječaje i dobili sredstva. Tih investicija, tog zapošljavanja ne bi bilo bez županije, gradova i općina. Model je predložen Vladi RH, s obzirom na to da se proračun dobro puni, a da slabo povlačimo EU sredstva, da iskoristimo ovu prvu financijsku omotnicu. Hajdemo svi naći model kako biti što učinkovitiji i iskoristiti maksimalno europska sredstva. Najgora varijanta koja bi se mogla dogoditi, a meni je neprihvatljiva, jest da moram izaći pred Županijsku skupštinu iduće godine u lipnju ili rujnu i reći da zbog nemogućnosti osiguravanja vlastitih sredstava koja su na razini 15 ili 20 posto, moramo odustati od velikih projekata. Vjerujem da će biti dovoljno pameti i razuma da se to neće dogoditi. Primjerice, od 35 milijuna kuna za poduzetnički inkubator, 25 posto je oko 8,5 milijuna kuna, a naše kreditno zaduženje je 9,6 milijuna kuna. Država ne gubi ništa, nikoga ne oštećujemo – predložio je krapinsko – zagorski župan Kolar.

Rasprave oko kreditnog zaduženja gotovo da nije bilo, osim što je HDZ-ov Daniel Vnuk upitao jesu li za podizanje kredita zatražene i razmotrene ponude i drugih poslovnih banaka, osim Privredne banke Zagreb.

– PBZ je naša poslovna banka, kod koje imamo cash-pull. Razgovarali smo i s drugim bankama, iako nismo tražili službene ponude, no nitko nije spominjao niti blizu tako povoljne uvjete, što je logično, ako imaš banku koja te stalno prati – odgovorio mu je Kolar.

Jednoglasno je inače prihvaćen, s 33 ruke za, prvi rebalans županijskog proračuna, koji je predložen u iznosu od 263.964.929 kuna, u što je uključen i višak poslovanja iz 2017. godine u iznosu od 3.633.288 kuna. Tako je proračun za 28.330.562 kune ili 12 posto veći u odnosu na prethodni plan, koji je iznosio 235.634.367 kune.

– Povećanje je uglavnom posljedica rasta troškova provedbe kapitalnih projekata za koje se uzimaju i spomenuti krediti. Iako nema financijskog utjecaja na ovu izmjenu Proračuna, potrebno je napomenuti da se prvotno planiranih 1.500.000 kuna za sufinanciranje rada Zagorske razvojne agencije sada razdvaja na dvije aktivnosti. Jedna je za sufinanciranje rada Poduzetničkog centra KZŽ u iznosu od 875.000 kuna, a druga za sufinanciranje rada Javne ustanove Zagorske razvojne agencije u visini 625.000 kuna – objasnio je županijski pročelnik za financije Igor Cigula.

Inače je kao 22. točka dnevnog reda Županijske skupštine bio Prijedlog zaključka o predlaganju kandidata za direktora Poduzetničkog centra KZŽ d.o.o, a radi se o Martini Jantol Županić, dosadašnjoj voditeljici Odjela za poduzetničku i gospodarsku infrastrukturu u Zagorskoj razvojnoj agenciji d.o.o. i bivšoj pomoćnici ministra turizma.

A za činjenicu da je rebalans donesen jednoglasno, župan Kolar komentirao je da mu je drago što je oporba prepoznala koliko je projekata u provedbi i da nema drugog načina nego ih financirati kroz kreditno zaduženje.

Aktualni sat

Sjednica Županijske skupštine počela je, kao i obično, aktualnim satom. HDZ – ova Darinka Sviben ponovila je pitanje s prošle sjednice Skupštine, zamolivši da se riješi problem Doma Lobor – grad, koji je ostao bez liječnika.

– Dom zbrinjava 300 korisnika s područja cijele Hrvatske, 130 ljudi iz naše županije. Do kraja 2015. godine imao je liječnika na puno radno vrijeme, do kraja 2017. na četiri sata svaki dan, a od kraja prošle godine imamo liječnika samo dva puta tjedno i to po tri i pol sata. Neka mi nitko kaže da nema novaca, jer je samo stvar dobre volje da se osigura adekvatna zdravstvena skrb u Domu – rekla je Sviben.

Odgovorila je zamjenica župana Jasna Petek, istaknuvši da je na sastanku u Lobor – gradu prije dva mjeseca dogovoreno da će se uputiti zajednički dopis ispred Doma zdravlja KZŽ i Doma Lobor – grad prema nadležnim ministarstvima i institucijama da se problem riješi, odnosno ostvari posebno ugovaranje liječničke usluge za Dom Loborgrad.

Ivan Hren (HDZ) izrazio je želju da se svim vijećnicima Županijske skupštine dostave pozivi za manifestacije poput “100 % zagorsko” u Puli i Rijeci, dok je SDP-ova Ljubica Mikulčić upozorila na problem dotrajale i loše pruge u istočnom dijelu županije, na relaciji Zabok – Varaždin – Novi Marof. Pitala je postoji li mogućnost da se potakne obnova i tih dionica željezničke pruge, na što joj je župan odgovorio da je, iako ta problematika nije u ingerenciji Županije, upućen popis tema o kojima bi trebalo pričati Ministarstvu prometa.

Mišu Grileca (HDZ) zanimalo je hoće li se održati obećanje o gradnji sportske dvorane u Đurmancu i kada će ona biti završena, na što mu je župan odgovorio da je prvi natječaj za dvoranu poništen jer je skočila cijena materijala i rada.

– Drugi natječaj je završen, imamo pravovaljane ponude i do kraja mjeseca imat ćemo izvođača radova. Radovi bi trebali biti završeni nakon zimskih praznika – rekao je Kolar.