Općina Zlatar Bistrica ovog tjedna obilježava svoj dan i Dan župe, pa smo s načelnikom Žarkom Miholićem porazgovarali o najvećim aktualnim projektima na području općine. Zlatar Bistrica poznata je u čitavoj Hrvatskoj po velikom napretku u posljednjih osam-devet godina, gdje se nezaposlenost gotovo mjeri u promilima, a nakon što se završi obnova državne ceste do Konjščine, te gradnja brze ceste do Marije Bistrice, a na obje su te ceste u tijeku radovi, mogu se očekivati još bolji rezultati na svim poljima, od gospodarstva do turizma. No, osim ove dvije kapitalne investicije, koje se financiraju iz državnog proračuna, u Zlatar Bistrici marljivo se radi i na vlastitim projektima.
Koje projekte biste izdvojili?
Neki projekti su se protezali unatrag i do tri godine, da bi došli u fazu prijave na EU fondove i realizacije. Ove godine to je svakako gradnja reciklažnog dvorišta, za koje je rok izgradnje do prosinca ove godine, a vrijednost je nešto više od dva milijuna kuna, od čega je općini odobreno 1,7 milijuna kuna bespovratnih sredstava, što je 85 posto procijenjene vrijednosti projekta. Drugi značajan projekt, vrijedan dva milijuna kuna, jest kompletno infrastrukturno dovršenje Ulice hrvatskih branitelja. To je cesta koja povezuje dvije ulice unutar prostornog plana kojim je određen razvoj centra Zlatar Bistrice. Tu je i bespovratnih 2,5 milijuna kuna za dogradnju i opremanje vrtića Zlatni dani, a rok završetka je dvije godine. U vrtiću, koji će biti dodatno uređen i opremljen, ćemo tako dobiti kapacitet za još jednu nastavnu skupinu i tu smo jedni od rijetkih općina u Zagorju koja je dobila novac na mjeri 7.4.1.. Dobili smo i 200.000 kuna od Ministarstva kulture za daljnju sanaciju krovišta Doma kulture.
Pratilo nas je i Ministarstvo gospodarstva za daljnju izgradnju infrastrukture u Gospodarskoj zoni, a vrijedi spomenuti i da smo po zadnjoj indeksaciji na 104,3 te smo peta jedinica po razvijenosti u Krapinsko – zagorskoj županiji, a 136. na razini države od njih 530. To je stvarno veliki pomak od 2009. godine, čime smo sada svrstani u šestu skupinu razvijenih jedinica lokalne samouprave – ispred nas su u Zagorju samo Krapina, Pregrada, Zabok i Stubičke Toplice.
Čemu se može zahvaliti takav rast?
To su svakako značajna ulaganja u infrastrukturu – u prometnice, u vodoopskrbu, u plinsku mrežu, puno smo asfaltirali nerazvrstane ceste, što mještani nisu trebali sufinancirati. Tu je i povećanje zaposlenosti, od 2009. godine otvoreno je više od 1500 radnih mjesta. Ulagali smo i u školski i predškolski odgoj, imamo jedan od najjeftinijih vrtića, naši učenici dobivaju udžbenike, sufinancira im se prijevoz, čak i onima koji nemaju pravo po onom kriteriju do pet kilometara. Sve to je svakako utjecalo na naš rast. Naš problem danas tako ne predstavlja toliko manjak ulaganja, već radna snaga – nema ljudi. Mladi odlaze van, iako kod nas ne toliko, ali nije ni nas taj trend zaobišao. Naime, činjenica je da su ovo što imamo relativno slabo plaćene djelatnosti. Tako da smo u poziciji da sve što ulazi u gospodarstvo ovdje kod nas, ne može funkcionirati na bazi samo naših nezaposlenih ljudi, zbog toga što je raspoloživi dio radne snage vrlo minimalan. Uglavnom rade ljudi iz drugih krajeva Zagorja, ali i Zagrebačke i Varaždinske županije.
U Gospodarskoj zoni još uvijek ima zemljišta?
U zoni prostorno – planski ima još nešto prostora, a ono što je bitno jest da je prije godinu dana zaprimljeno pismo namjere investitora za gradnju još jedne proizvodne hale, a u jednom dijelu zone, je za česticu koja ne daje mogućnost za gradnju proizvodnog pogona, odlukom Općinskog vijeća, dano pravo gradnje Hrvatskoj gorskoj službi spašavanja, koja već ima bazu u Zlatar Bistrici, a koja bi uskoro tamo trebala postaviti kamen temeljac za svoju zgradu, vježbalište i poligon.
Neizostavna tema u Zlatar Bistrici uvijek je sportska dvorana. U kojoj je to fazi?
Puno je tu stvari bilo za odraditi, a još i ima dosta toga. Ljudi misle da je to vrlo jednostavno, da će se nova dvorana početi graditi mjesec dana nakon požara u kojem je izgorjela dotadašnja dvorana. Prije svega, glavni nositelj projekta izgradnje sportske dvorane je osnivač, dakle Krapinsko – zagorska županija, a ne Općina Zlatar Bistrica. Mi smo ovdje partner u projektu, budući da nam je vrlo važno da imamo školsku sportsku dvoranu. Prema sporazumu koji je potpisan, projektantska vrijednost dvorana je 20-ak milijuna kuna. Mi smo se kao Općina morali kreditno zadužiti. Na Općinskom vijeću donesena je odluka da je dvorana od strateškog interesa za Zlatar Bistricu, suglasnost je dao i školski odbor OŠ Zlatar Bistrica, nakon toga smo išli prema Ministarstvu financija, koje je u vrlo kratkom vremenu pribavilo potrebne suglasnosti, potom je i Vlada RH podržala takav način financiranja te je donijeta Odluka, koju je potpisao premijer, da se dozvoljava Općini zaduženje od 10 milijuna kuna. Županija će 4,7 milijuna kuna dati iz svojih redovitih sredstava, a nešto više od pet milijuna kuna ostalo je na računu škole nakon isplate osiguranja. Taj tripartitni sporazum između Županije, Općine i Osnovne škole, prema kojem će Županija za čitav period otplate kredita plaćati 75 posto iznosa rate, a Općina 25 posto. Za nas je to 250.000 kuna godišnje. Najveći dio troškova će snositi Krapinsko – zagorska županija. Savjetovanje samo što nije objavljeno, nakon kojeg ide javna nabava te bi po odabiru izvođača trebala početi gradnja nove sportske dvorane, koja u realnim uvjetima može biti završena unutar dvije godine.