Za manje od tri mjeseca, točnije 30. lipnja, istječe krajnji rok za legalizaciju, stoga je ministar graditeljstva i prostornog uređenja Predrag Štromar pozvao sve građane koji još nisu, da predaju zahtjeve za legalizaciju nezakonito izgrađenih građevina. Legalizacijom nezakonito izgrađenih građevina, država nastoji riješiti višedesetljetni problem bespravne gradnje i uvesti red u prostorno uređenje države, s obzirom na to da samo legalna gradnja povećava sigurnost i vrijednost pojedine nekretnine, omogućava kvalitetno prostorno planiranje naselja te jedino legalna gradnja može aplicirati za bespovratna sredstva iz EU fondova.
Uvjeti ozakonjenja ostaju isti, odnosno, može se legalizirati samo ona zgrada koja je nastala tj. koja je vidljiva na digitalnoj ortofoto karti Državne geodetske uprave, izrađenoj na temelju snimanja iz zraka započetog 21. lipnja 2011. ili na drugoj državnoj digitalnoj ortofoto karti ili katastarskom planu ili drugoj službenoj kartografskoj podlozi nastaloj do 21. lipnja 2011. Zgrade izgrađene nakon 21. lipnja 2011. ne mogu se ozakoniti temeljem Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama niti uz novi zahtjev. Postupak legalizacije započinje podnošenjem zahtjeva za izdavanje rješenja o izvedenom stanju nadležnom županijskom ili gradskom upravnom odjelu, koji izdaje akte za gradnju na području na kojem se građevina nalazi. Tijek rješavanja zahtjeva može se pratiti preko podataka koji se javno objavljuju u Registru izdanih rješenja o izvedenom stanju (https://legalizacija.mgipu.hr/izvjesce), u kojem se dnevno ažuriraju podaci koje unose upravni odjeli i Agencija za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada (AZONIZ).

Podaci o legalizaciji

Inače, do 30. lipnja 2013. godine, kada je Zakonom bio određen rok za predaju zahtjeva za ozakonjenje nezakonito izgrađenih građevina (legalizaciju), zaprimljeno je ukupno 826.948 zahtjeva. Do danas je izdano 635.113 rješenja po istima ili 76,80 posto. Najveći broj zahtjeva riješen je u pojedinim gradskim uredima, i to Gradu Dubrovniku, Gradu Vukovaru, Gradu Bjelovaru, Gradu Zagrebu, Gradu Poreču te Gradu Virovitici – svi su riješili preko 90 posto zaduženih zahtjeva. Županijski uredi s visokim postotkom riješenosti su: Primorsko-goranska županija sa 75,06 posto, čiji zahtjevi se nisu prebacivali u AZONIZ, zatim slijede Međimurska, Osječko-baranjska, Virovitičko-podravska, Krapinsko-zagorska i Koprivničko-križevačka županija, koje imaju visok postotak riješenosti, ali je on dijelom omogućen smanjenjem ukupnog zaduženja prebacivanjem dijela zahtjeva na rješavanje u AZONIZ.
Najmanji postotak riješenih zahtjeva imaju upravni odjeli u Karlovačkoj županiji (49,06 posto, uz 6.800 zahtjeva prebačenih u AZONIZ) i Vukovarsko-srijemskoj županiji (51,41 posto, uz 11.950 zahtjeva prebačenih u AZONIZ) te upravni odjeli Grada Makarske (52,12 posto uz 872 zahtjeva prebačena u AZONIZ) i Grada Trogira (55,95 posto, uz 450 zahtjeva prebačenih u AZONIZ).
Izmjene i dopune Zakona iz 2017. godine omogućile su ponovno predavanje zahtjeva do 30. lipnja 2018. godine, ali pod istim uvjetima ozakonjenja, odnosno, može se legalizirati samo ona građevina koja je nastala do 21. lipnja 2011. Temeljem tih izmjena i dopuna, do sada je zaprimljeno 12.749 novih zahtjeva, a od tog broja riješeno ih je pravomoćno 3.914. Za one građevine koje su bespravno sagrađene ili rekonstruirane nakon 21. lipnja 2011., a vlasnici ih žele legalizirati, potrebno se obratiti lokalnom upravnom odjelu nadležnom za izdavanje dozvola za gradnju radi provjere mogućnosti reguliranja statusa građevine prema Zakonu o gradnji.

Nezakonita gradnja

Istovremeno, Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja putem građevinske inspekcije kontinuirano nadzire uklanjanja nezakonito izgrađenih građevina diljem cijele Republike Hrvatske. Tijekom 2017. godine, uklonjeno je 316 bespravnih građevina. Većinu su uklonili sami vlasnici, odnosno investitori, jer je to za njih povoljnije nego kada uklanja ugovorna tvrtka građevinske inspekcije.
Od 2013. godine raste broj prijava o početku građenja na temelju akata za građenje (građevinska dozvola i glavni projekt za građenje jednostavnih građevina), a smanjuje se broj prijava o nezakonitom građenju, što ukazuje na postepeno poboljšanje stanja u području zakonitosti građenje. Na primjer, 2012. godine, od ukupno zaprimljenih 11 tisuća prijava, oko šest tisuća se odnosilo na prijave bespravnog građenja te oko pet tisuća prijava početka građenja. 2017. godine, od ukupno oko 15 tisuća prijava, 10.500 je prijava početka građenja, te četiri tisuće prijava o nezakonitom građenju.
Isto tako, 2011. godine od svih nadziranih gradilišta oko 80 posto su bila nezakonita, a 2017. godine oko 50 posto.
Od većih akcija uklanjanja, ističu se ona krajem listopada i početkom studenoga 2017. godine, kada su uklonjene 33 nezakonito izgrađene građevine na pomorskom dobru – Žnjanski plato u Splitu. Također, tijekom 2018. godine uklanjale su se bespravne gradnje u Istri (objekti većinom građeni na području općine Vodnjan u naselju Peroj). Od 9. travnja 2018. godine slijedi uklanjanje objekata na području Splitsko-dalmatinske županije. Ujedno, građevinska inspekcija Ministarstva tijekom 2017. godine je uz ostale predstavke i prijave početka građenja (10 500) zaprimila i više od četiri tisuće prijava bespravne gradnje. Odrađeno je preko 10.300 inspekcijskih pregleda i doneseno je oko 3800 različitih rješenja.

Informacijski sustav

Informacijski sustav prostornog uređenja (ISPU) je sustav Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja koji svakom građaninu putem geoportala omogućava na jednostavan način pristup informacijama o korištenju prostora. ISPU nudi i pregled katastarskih podataka te podatke o izdanim dozvolama, podatke o ozakonjenju nezakonito izgrađenih zgrada, digitalne ortofoto karate, topografske karate, kao i mrežne usluge pregleda odabranih karata važećih prostornih planova. Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja kontinuirano nadograđuje i dopunjava sustav ISPU novim skupovima podataka, modulima i e-uslugama, s ciljem da sustav prostornog uređenja bude transparentan, a relevantni podaci dostupni svima, kako građanima, tako i nadležnim tijelima, te da se omogući jednostavan uvid u sve procese koji se događaju u prostoru.