SUZBIJANJE NEPRIMJERENOG SADRŽAJA Pripremaju se drastične kazne za “hejtanje” na webu, čija je žrtva bila i zagorska saborska zastupnica Marija Puh koja kaže:

“Zakon protiv govora mržnje na internetu nam je potreban, cijelo vrijeme mi je to u podsvijesti!”

Objavljeno: 21.01.2018. Alen Brodar

Hrvatska će prvi put dobiti zakonsko rješenje koje regulira govor mržnje, poticanje na nasilje i širenje lažnih vijesti na internetu. Naime, Vlada se, nakon brojnih prijetnji i govora mržnje koji se pojavljuje na društvenim mrežama i ispod komentara članaka na internetu, odlučila obračunati s onima koji na internetu pišu neprimjerene sadržaje u Hrvatskoj – piše Jutarnji list te dodaje kako će na zakonskom rješenju idućih mjeseci intenzivno raditi inicijalna radna skupina Vladina Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva (SDURDD) u kojoj su, uz državnog tajnika Bernarda Gršića, i predstavnici Ministarstva unutarnjih poslova, Agencije za elektroničke medije, Ministarstva znanosti i obrazovanja, Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, CARNeta, Pučke pravobraniteljice te HAKOM-a. U radu će sudjelovati i profesori s Pravnog fakulteta te predstavnici GONG-a, Ureda za ljudska prava, Hrvatskog novinarskog društva i izdavača.
Neslužbeno se doznaje da će zakonsko rješenje koje se priprema, slijediti smjernice vezane za suzbijanje nezakonitog sadržaja na internetu, koje je u rujnu prošle godine objavila Europska komisija. Intencija je više na preventivi, ali vjerojatno se može očekivati i zakonsko rješenje koje će propisivati i kazne za ilegalni sadržaj koji na vrijeme ne uklone globalni divovi poput Facebooka, Googlea i Twittera.

Radna skupina

U Zagrebu je u ponedjeljak tako održan drugi sastanak inicijalne radne skupine na kojemu je, na temelju smjernica koje je predstavila EK te prikupljenih analitičkih podataka o očitom porastu nepoželjnog komuniciranja na internetu zaključeno da je potreban zakonski okvir koji će pravno regulirati komunikaciju na internetu i koji će internetskim platformama, koje imaju svoje korisnike na području Hrvatske, omogućiti što bolji i učinkovitiji rad, poštujući ljudska prava svih građana, ali i slobodu govora. Drugi je zaključak da treba sustavno osvješćivati i educirati sve građane korisnike društvenih mreža i interneta, posebice one izvan obrazovnog sustava.
Bila je to i jedna od tema aktualnog prijepodneva 7. sjednice Hrvatskog sabora održane u srijedu, nakon jednomjesečnog odmora saborskih zastupnika.
Davor Bernardić (SDP) postavio je pitanje premijeru Andreju Plenkoviću o gašenju satiričnih stranica na Facebooku te o filmu Ministarstvo ljubavi, aludirajući na cenzuru, a ne samo na sprječavanje vrijeđanja na društvenim mrežama.
– Di su pare? Di je Pretjerivač? Di je Ministarstvo ljubavi? – pitao je Bernardić, dodajući da se ne smije zatirati satira.
Plenković je odgovorio da je, što se tiče satire, humora, ironije, apsolutno za to.
– Veliki sam pobornik humorističkog pristupa politici i bilo kojem drugom aspektu hrvatskog društva. Imali ste nedavno jednog od trojice osnivača Ferala, gospodina Lucića, koji je preminuo, a oni su još u vrijeme bivšeg režima znali kako na duhovit način pratiti društvene procese. I tada sam kao srednjoškolac pratio podlistak Slobodne Dalmacije – rekao je Plenković, dodajući da je, što se tiče aluzije na cenzuru filma, HRT apsolutno neovisan u odabiru programa, što je dočekano smijehom kod SDP-ovaca.
– U Hrvatskoj nema cenzure, svatko ima mogućnost govoriti ono što želi i misli, sukladno zakonskim propisima i odgovornostima. To ne znači da u moderno vrijeme komunikacija treba dopustiti govor mržnje. Naprotiv – zaključio je Plenković, dodajući da će Vlada izići sa zakonskim prijedlogom.
Kada će se točno zakon donijeti i kako će on u konačnici izgledati, bit će poznato kada radna skupina donese prva rješenja za nekoliko mjeseci, a u EK su, nakon objave smjernica, rekli da će pratiti kako se one provode i ne budu li učinkovite, najkasnije do svibnja će donijeti i zakonska rješenja na razini cijele EU. Intencija je Hrvatske da SDURDD bude kontaktna točka prema online platformama kako bi se ilegalni sadržaj što prije uklonio.
Inače, Europska komisija je još 2016. godine ušla u pregovore s Facebookom, Twitterom, YouTubeom i Microsoftom, navevši ih da potpišu kodeks ponašanja, kojim su se obvezali da će se boriti protiv govora mržnje na internetu, da bi onda prošle godine donijela i smjernice kojima želi ohrabriti te tvrtke i sve aktere na internetu da ubrzano usvoje djelotvornije alate za borbu protiv ilegalnih sadržaja.Taj se izraz odnosi na više vrsta sadržaja, poput terorističke propagande ili ksenofobnog i rasističkog diskursa koji poziva na mržnju i nasilje. Komisija mjerama predlaže uvođenje kontaktnih točaka koje omogućuju brzu komunikaciju s pružateljima internetskih usluga kako bi oni uklonili ilegalne sadržaje te poziva internetske tvrtke da ulože sredstva i u automatsko otkrivanje takvih sadržaja.
Njemačka je, primjerice, od početka ove godine počela provoditi zakon prema kojemu društvene mreže u roku od 24 sata moraju ukloniti poruke s govorom mržnje, lažne vijesti i ilegalni materijal. Onima koji to ne budu poštovali, prijete novčanim kaznama i do 50 milijuna eura. Zakon se, ipak, odnosi samo na društvene mreže koje imaju više od dva milijuna korisnika. U deset dana od početka provedbe zakona nekoliko osoba i medija nastradalo je zbog novog zakona.

“Zakon je potreban”

Podsjetimo da se u Hrvatskoj putem Facebooka nedavno prijetilo novinarki Maji Sever te političarima Vesni Pusić, Goranu Beusu Richemberghu, Andreju Plenkoviću, Ranku Ostojiću, Milanu Kujundžiću i zagorskoj saborskoj zastupnici Mariji Puh, čime se pozabavila i policija.
Podsjetimo, nakon što je Središnji odbor HNS-a 7. lipnja prošle godine donio odluku o koaliranju s HDZ-om, a za tu je koaliciju svoju ruku podignula i zagorska zastupnica Marija Puh, u Zagorju se podignula prava bura. Puh je doživjela brojne uvrede na društvenim mrežama, do te mjere da je deaktivirala svoj Facebook profil, a naposljetku je situacija toliko kulminirala da se na neko vrijeme povukla iz javnosti. No, nije se radilo samo o bezazlenim uvredama na društvenim mrežama, s obzirom na to da je Policijska postaja Krapina iz zagrebačke Policijske uprave zaprimila prijavu za kazneno djelo prijetnje.
– Što se mene tiče, Zakon protiv govora mržnje, poticanja nasilja i širenja lažnih vijesti na internetu uistinu je potreban. Još sam još lani, prije nego što mi se sve to dogodilo, krenula proučavati i Europska komisija je donijela smjernice za suzbijanje nezakonitog sadržaja na internetu, kao i sadržaja koji poziva na mržnju i nasilje. Tako da taj mi je zakon u podsvijesti već neko vrijeme. Pa vidi se na većini portala na internetu da se u komentarima može pročitati svašta, poput “Ubij ovog, zakolji onog…”, to stvarno nije dobar način komunikacije. Ono na čemu ćemo mi inzistirati kod tog Zakona, jest da se ne protumači kao sprečavanje slobode govora. Rasprave i kritike su dobrodošle i dapače, prihvaćamo ih, ali jednostavno moramo ljude osvijestiti i dati im do znanja da govor mržnje nije prihvatljiv – rekla nam je Marija Puh.
Smatra li da će tim zakonom više stradati mediji, ispod čijih se objava pojavljuju takvi komentari, nego oni koji zapravo neprimjereno komentiraju, rekla je da, koliko zna, kada se prijavi Facebooku, Googleu ili nekom drugom poslužitelju da ima neprimjerenog sadržaja, oni koji imaju mogućnost brisanja komentara, će imati određeni rok da to i učine. U suprotnom im slijede velike kazne.
– No, definitivno je primaran cilj Zakona poticanje ljudi na edukaciju, kako bi se govor mržnje maknuo i iz tog virtualnog prostora. Po meni, ako se netko kontinuirano služi govorom mržnje, pozivima na ubojstvo, silovanje ili slično, to jednostavno treba sankcionirati – zaključuje Marija Puh.

Najnovije po kategorijama

Objavljeno u isto vrijeme

Pročitajte više s našeg weba