Krapinčanin Nikola Poslončec (26) je magistrirao ekonomiju na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, smjer menadžerska informatika. Kriptovalute prati iz izričitog interesa u “Internet of things” i blockchain tehonologiju od 2013. godine, a kroz seriju kolumni “KRipto manija(k)” će čitateljima Zagorje Internationala pokušati približiti svijet kriptovaluta.
Sve više prihvaćene u javnosti – kriptovalute izgledaju kao sjajna prilika za zaradu. Gotovo da se ne može sjesti u kafić, a da za stolom do vas netko ne diskutira o nekome tko se obogatio na Bitcoinu ili nekoj drugoj kripto valuti. Sve podsjeća na “.com” balon koji se dogodio između 1997. i 2000. godine, a u konačnici eksplodirao između 2000. i 2002. godine. Mnoge tada novonastale kompanije rasle su dosad nezabilježenom brzinom zbog nove i tada obećavajuće tehnologije. Novac je pristizao sa svih strana, od ljudi koji se do tada nisu susreli sa nikakvom vrstom ulaganja osim u štednju, očekujući da će baš njihov odabir načiniti od njih buduće milijunaše. Išlo se u krajnost poput dizanja kredita za kupovinu dionica te čak stavljanja kuće pod hipoteku, a nakon što je euforija zaustavljena i novac je prestao pristizati, krenuli su problemi i sve više ljudi je ostajalo na cesti upravo radi hipoteka i podignutih kredita. Naravno, postoje kompanije koje su opstale za vrijeme tog balona i danas vrijede milijarde. Jedna od njih je i Apple čija je cijena dionice 2000. godine iznosila nešto iznad 4 dolara, dok danas iznosi 175 dolara.
Slično se događa i danas s kriptovalutama. Bitcoin je nastao 2009. godine. Njegov izumitelj bio je Satoshi Nakamoto čiji je primarni cilj bio omogućiti transfer novca od jedne osobe do druge, uz minimalne transakcijske troškove bez posrednika (banke). Od tuda i naziv decentralizirani novac. Bitcoin se dijeli na jednu stotinu milijuntog dijela koji se nazivaju Satoshi ( 0.00000001 BTC) poput Kune koja se dijeli na 100 lipa. Česta zabluda koja postoji u javnosti jest da se Bitcoin može kupiti samo u cijelosti no može se kupiti i poslati milijunti dio Bitcoina čija je vrijednost 0.00014 dolara u trenutku pisanja ovog teksta.
Kroz godine, kako je rasla popularnost Bitcoina, rasla je i njegova cijena, koja je 2013. godine prvi puta dosegla 1000 Dolara. 2017. godina smatra se prekretnom, jer je uz Bitcoin nastalo preko 1300 novih kriptovaluta čiji je rast premašio rast Bitcoina, no ne i njegovu cijenu. Primjer je Ripple čija cijena je početkom 2017. godine iznosila 0.004 centa, a danas iznosi 2.40 Dolara, što znači da je vrijednost valute udvostručena 9 puta. Upravo niska cijena privlači nove investitore u nadi da će baš njihova odabrana kriptovaluta biti novi Bitcoin.
Razlog za spominanje “.com” balona na početku ovog teksta jer činjenica da sve više ljudi diže kredite, ulaže životne ušteđevine i zadužuje se kako bi ugrabile dio kolača dok za to nije kasno dok mnogo njih ni ne zna u što ulaže. Nadam se da ćete u kolumnama koje slijede naučiti više o kripto valutama, kako uložiti i raspodijeliti sredstva na najsigurniji načini te nikad ne uložiti novac koji niste spremni izgubiti.
U sljedećoj kolumni KRipto manija(k) pročitajte kako se “rudari” i zašto Bitcoin postaje zlato novog doba.