Zagorski klopotec

Štete od mraza više nitko i ne prijavljuje, jer znaju da ionako ništa neće dobiti

Objavljeno: 06.05.2017. mladenmandic

Kasni mraz je baš nekako u isto vrijeme kao i lani, u dvije noći, i ove godine prouzročio velike štete na poljoprivrednim kulturama i usjevima diljem Krapinsko – zagorske županije. Lani je u županiji šteta od mraza procijenjena na 52 milijuna kuna, no Zagorci su dobili jako malo, veliki dio njih baš ništa. Ove godine, zbog šteta od kasnog mraza u dvije noći s 20. na 21. i s 21. na 22. travnja, Krapinsko – zagorska županija proglasila je, barem zasad, elementarnu nepogodu samo za područje Pregrade, iako je štete, posebice u nizinskim predjelima, bilo na području cijelog Zagorja, gdje su zabilježene temperature do čak minus pet stupnjeva Celzijusa. Na upit zašto je elementarna nepogoda proglašena samo za Pregradu, a ne i za ostale gradove i općine u Zagorju, raspitali smo se i u Županiji, gdje su nam rekli kako je Grad Pregrada jedini poslao zahtjev za proglašenje elementarne nepogode, dok drugi nisu, pa za njih nisu mogli ni proglasiti nepogodu.
E, sad, razlog zašto i drugi gradovi i općine nisu podnijeli zahtjeve, vjerojatno leži u činjenici što im se to jednostavno više ne isplati. Naime, iz godine u godinu štete, bilo od mraza, bilo od tuče, se popisuju, no vlasnici voćnjaka, vinograda i ostalih poljoprivrednih kultura gotovo nikad ništa ne dobiju, ili ako i slučajno netko nešto dobije, onda je to tek simboličan iznos. Tako su i prošle godine novac dobili tek registrirani voćari i to samo oni sa štetom većom od 90 posto. Od 18 županija koje su proglasile elementarnu nepogodu od mraza, na području 258 gradova i općina u Hrvatskoj pogođenih mrazom, novac je dobilo njih manje od pola – 111 hrvatskih gradova i općina i to svi zajedno ukupno samo 20 milijuna kuna. Vinogradari i ostali poljoprivrednici koji su bili pogođeni mrazom, nisu dobili ni lipe.
Očito je, dakle, da su vlasnici vinograda, voćnjaka, njiva i vrtova ove godine i sami odustali od podnošenja zahtjeva za odštetu, jer su uvidjeli da im se to više ne isplati. Dosadašnjih godina uvijek su se nečemu nadali, a gotovo nikad nisu dobili ništa, pa čemu onda nepotreban trud? Stoga svima koji ne žele riskirati s tučom, mrazom, sušom ili poplavom, a žive od poljoprivrede, najbolje se ipak uzdati u skupe police osiguranja.

Najnovije po kategorijama

Pravo na besplatno dopunsko imaju osigurane osobe čiji prihod, iskazan po članu obitelji, ne prelazi 1600 kuna mjesečno i samci s primanjima manjim od 2047 kuna

Promijenjen prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na plaćanje premije dopunskog zdravstvenog osiguranja iz državnog proračuna

Pravo na besplatno dopunsko imaju osigurane osobe čiji prihod, iskazan po članu obitelji, ne prelazi 1600 kuna mjesečno i samci s primanjima manjim od 2047 kuna

Objavljeno: 23.01.2021. zagorjeinternational

Objavljeno u isto vrijeme

Pročitajte više s našeg weba

Prijavite se na naš newsletter