Zagorski klopotec

Štete od mraza više nitko i ne prijavljuje, jer znaju da ionako ništa neće dobiti

Objavljeno: 06.05.2017. mladenmandic

Kasni mraz je baš nekako u isto vrijeme kao i lani, u dvije noći, i ove godine prouzročio velike štete na poljoprivrednim kulturama i usjevima diljem Krapinsko – zagorske županije. Lani je u županiji šteta od mraza procijenjena na 52 milijuna kuna, no Zagorci su dobili jako malo, veliki dio njih baš ništa. Ove godine, zbog šteta od kasnog mraza u dvije noći s 20. na 21. i s 21. na 22. travnja, Krapinsko – zagorska županija proglasila je, barem zasad, elementarnu nepogodu samo za područje Pregrade, iako je štete, posebice u nizinskim predjelima, bilo na području cijelog Zagorja, gdje su zabilježene temperature do čak minus pet stupnjeva Celzijusa. Na upit zašto je elementarna nepogoda proglašena samo za Pregradu, a ne i za ostale gradove i općine u Zagorju, raspitali smo se i u Županiji, gdje su nam rekli kako je Grad Pregrada jedini poslao zahtjev za proglašenje elementarne nepogode, dok drugi nisu, pa za njih nisu mogli ni proglasiti nepogodu.
E, sad, razlog zašto i drugi gradovi i općine nisu podnijeli zahtjeve, vjerojatno leži u činjenici što im se to jednostavno više ne isplati. Naime, iz godine u godinu štete, bilo od mraza, bilo od tuče, se popisuju, no vlasnici voćnjaka, vinograda i ostalih poljoprivrednih kultura gotovo nikad ništa ne dobiju, ili ako i slučajno netko nešto dobije, onda je to tek simboličan iznos. Tako su i prošle godine novac dobili tek registrirani voćari i to samo oni sa štetom većom od 90 posto. Od 18 županija koje su proglasile elementarnu nepogodu od mraza, na području 258 gradova i općina u Hrvatskoj pogođenih mrazom, novac je dobilo njih manje od pola – 111 hrvatskih gradova i općina i to svi zajedno ukupno samo 20 milijuna kuna. Vinogradari i ostali poljoprivrednici koji su bili pogođeni mrazom, nisu dobili ni lipe.
Očito je, dakle, da su vlasnici vinograda, voćnjaka, njiva i vrtova ove godine i sami odustali od podnošenja zahtjeva za odštetu, jer su uvidjeli da im se to više ne isplati. Dosadašnjih godina uvijek su se nečemu nadali, a gotovo nikad nisu dobili ništa, pa čemu onda nepotreban trud? Stoga svima koji ne žele riskirati s tučom, mrazom, sušom ili poplavom, a žive od poljoprivrede, najbolje se ipak uzdati u skupe police osiguranja.

Najnovije po kategorijama

Objavljeno u isto vrijeme

Pročitajte više s našeg weba

Prijavite se na naš newsletter