INTERVJU: Zdravko Tušek

Ako me pitate što će biti s poljoprivredom u budućnosti… To će biti poljoprivreda znanja

Objavljeno: 23.04.2017. alenbrodar

Nakon godišnjeg seminara Savjetodavne službe u Tuhlju, koji je okupio više od 200 savjetodavki i savjetodavaca u poljoprivredi iz cijele Hrvatske, razgovarali smo s ravnateljem Službe, Zdravkom Tušekom, koji je inače iz Bedekovčine, a na toj je poziciji sada već nekoliko mjeseci te je u tom periodu stekao dobar uvid u stanje hrvatske poljoprivrede. Naime, Savjetodavna služba, javna ustanova za savjetodavnu djelatnost u poljoprivredi, ruralnom razvoju, ribarstvu te unapređenju gospodarenja šumama i šumskim zemljištima šumoposjednika, prva je od institucija u resoru poljoprivrede koja je u direktnom doticaju s poljoprivrednicima na terenu, te je dobro upoznata s problemima ovog sektora.

Kao osoba koja se može pohvaliti odličnim poznavanjem sustava kroz 15 godina rada u raznim službama Ministarstva poljoprivrede i koja je svoje prve radne dane provela upravo u Savjetodavnoj službi, kako vidite sadašnje stanje? Prošla su četiri mjeseca od kada ste na funkciji ravnatelja, neke promjene su već vidljive, koji su bili prvi potezi koje ste povukli?

Savjetodavna služba danas broji preko 270 djelatnika i kroz svoju 21 podružnicu prisutna je u 112 ureda diljem Hrvatske. Krajem 2015. godine počela je za svoj rad koristiti sredstva iz Programa ruralnog razvoja za period 2016. – 2020., kroz mjeru 01 – Prenošenje znanja i aktivnosti informiranja i mjeru 02 – Savjetodavne službe, službe za upravljanje poljoprivrednim gospodarstvom i pomoć poljoprivrednim gospodarstvima, te je na taj način jednim dijelom rasterećen državni proračun.

Gledajući širi kontekst trenutne situacije u hrvatskoj poljoprivredi, Savjetodavna služba još uvijek ima znatan prostor za napredak u pogledu jačanja kapaciteta, bolje i kvalitetnije organiziranosti, kao i specijalizacije i podizanje kompetencija savjetnika na terenu. Uzevši u obzir primjere iz susjednih zemalja članica EU, broj savjetnika u RH u odnosu na broj aktivnih poljoprivrednika, kod nas je još uvijek manji nego što je to u zemljama u okruženju.

Prije svega, pristupili smo izmjeni zakona o Službi, kojim smo isti uskladili s nekoliko EU direktiva, uredili djelatnosti i poslove za koje je Služba nadležna te otvorili prostor za nove djelatnosti. Isto tako promijenit će se i naziv službe u “Hrvatska poljoprivredna savjetodavna služba”, kako bi ponovno bila prepoznatljiva. Potom nas očekuje reorganizacija središnjeg ureda u prvoj fazi, radi bolje koordinacije velikog broja poslova te reorganizacija podružnica u drugoj fazi, s ciljem olakšavanja pristupa većem broju i kvaliteti informacija i usluga koja pružamo poljoprivrednicima.

Kako vidite Savjetodavnu službu u budućnosti, koja je po Vama njezina primarna uloga u suradnji s poljoprivrednicima?

Želim Savjetodavnu službu učiniti puno vidljivijom nego što je ona trenutno! Naši savjetnici, prvi su u doticaju s izazovima i problematikom s kojima se susreću hrvatski poljoprivrednici i ta komunikacija mora biti obostrana. Mi smo ovdje zbog njih, a ne obratno. S jedne strane, naša uloga je poljoprivredniku na jednostavan način prenijeti stručno znanje i educirati ga, te informirati ga o njegovim obavezama; konkretno mu pomoći nositi se s izazovima s kojima se susreće, kako bi bio konkurentan na tržištu. S druge strane, naša uloga je isto tako osluškivati njegove probleme i potrebe, te prikupljati informacije koje su bitne Ministarstvu i stručnim službama kako bi mogli prilagođavati poljoprivrednu politiku, mjere i korake koje je potrebno poduzeti. S poljoprivrednicima ćemo graditi partnerski odnos na duge staze.

S obzirom na relativno visoku prosječnu starost hrvatskog poljoprivrednika, kako vidite moguće promjene na bolje u smislu praćenja trendova? S kolikom površinom raspolaže prosječni hrvatski poljoprivrednik, što proizvodi?

Iako je prosječna starost hrvatskog poljoprivrednika 59 godina, taj prosjek se mijenja u korist mlađe populacije. Ako gledamo kroz prosjek tražitelja potpora i novih znanja, onda ipak govorimo o poljoprivrednicima između 35 i 50 godina starosti, koji su pokretači promjena na bolje. Kad govorimo o prosječnoj površini kojom se raspolaže, tu se još uvijek držimo brojke oko pet hektara obradive površine, ali se problem krije u tome što 60 posto poljoprivrednika svoju proizvodnju organizira na površinama manjima od dva hektra, a svega 1,6 posto proizvođača na površinama većim od 20 hektara. Put razvoja sektora je definitivno u okrupnjavanju posjeda. Što se tiče kultura, najviše se uzgajaju žitarice i kukuruz, uz sve popularniju uljanu repicu, te biljne kulture.

U kojoj mjeri poljoprivrednici dolaze do informacija putem interneta, a koliko iz drugih i kojih izvora?

Do informacija poljoprivrednici dolaze na više načina, a istaknuo bih sljedeće: stručna predavanja, radionice, tečajevi, praktične demonstracije i stručne izlete u organizaciji Savjetodavne službe, zatim razne manifestacije, sajmove i izložbe u suradnji s udrugama i institucijama na kojima sudjeluje Savjetodavna služba te informiranje putem medija. Sve je veći broj i posjetitelja naših mrežnih stranica te pretplatnika našeg newslettera s najnovijim vijestima i preporukama. Djelatnost na kojoj se trudimo zadržati naglasak, u kontekstu prijenosa znanja poljoprivrednicima, je svakako izdavaštvo u vidu stručnih publikacija i brošura. Ipak, najvažniji komunikacijski kanal je definitivno suradnja naših savjetodavaca s poljoprivrednicima na terenu i putem naših područnih ureda diljem zemlje.

Kako ste zadovoljni proteklim godišnjim seminarom Savjetodavne službe pod nazivom „Poljoprivreda znanja“ koji se održao 18. i 19. travnja u Tuhlju?

Osim naših djelatnika, savjetodavki i savjetodavaca u poljoprivredi i šumarstvu, okupili smo i veliki broj predavača, te smo po prvi put u povijesti Službe, koja djeluje punih 26 godina, konstituirali stručno vijeće Službe, sastavljeno od eminentnih stručnjaka – akademika, doktora znanosti i profesora, iz poljoprivrede, šumarstva, prehrambene industrije te ostalih područja iz djelokruga rada Službe. Bila je to još jedna prigoda za razmjenu iskustava, novih saznanja te raspravu o efikasnijoj primjeni znanja, inovacija i novih tehnologija u poljoprivredi te o novim zakonskim rješenjima iz domene Ministarstva poljoprivrede, kao i potrebnim aktivnostima s ciljem poboljšanja i unapređenja hrvatske poljoprivrede.

Koja je budućnost poljoprivrede, kako je vi vidite?

Poljoprivreda budućnosti će biti poljoprivreda znanja, a naša je Služba jedna od rijetkih javnih institucija koja se može pohvaliti s više od 95 posto visokoobrazovanih djelatnika. Sve ukazuje na to da tko se neće moći prilagoditi novijim pristupima i pratiti razvoj poljoprivrede u cjelini, nažalost neće moći opstati na tržištu. To se odnosi kako na one najveće, tako i na one najmanje kojima stojimo na usluzi. Pod pojmom novijih pristupa ne mislim samo na primjenu novih tehnologija, već i na integrirani, ekološki i sve popularniji biodinamički način poljoprivredne proizvodnje. Iz svega navedenog nameće se zaključak da je odgovornost i budućnost razvoja hrvatske poljoprivrede upravo na Savjetodavnoj službi.

Najnovije po kategorijama

OD 23. LIPNJA: Pješaci će moći prolaziti nadvožnjakom, teretni promet preusmjerit će se novoizvedenom dionicom spojne ceste, a evo koji su obilazni pravci za ostala vozila

GRAĐANI SE MOLE ZA RAZUMIJEVANJE: Zbog radova na spojnoj cesti Zabok – Krapina, idući tjedan se za sav motorni promet zatvara nadvožnjak Lepajci

OD 23. LIPNJA: Pješaci će moći prolaziti nadvožnjakom, teretni promet preusmjerit će se novoizvedenom dionicom spojne ceste, a evo koji su obilazni pravci za ostala vozila

Objavljeno: 18.06.2021. AB
BRAVO! Zlatarski mališani tijekom cijele su školske godine pomagali napuštenim životinjama – prikupljali donacije, a neki su čak i volontirali u Skloništu “Luč Zagorja”

Objavljeno u isto vrijeme

Pročitajte više s našeg weba

Prijavite se na naš newsletter