Uz ugostitelje, novom poreznom reformom, najviše bi mogla biti pogođena lokalna uprava. Gradovi, Općine i Županije, unatoč najavi kompenzacijskih mjera koje je najavila Vlada, bit će prisiljeni znatno reducirati svoje proračune. To znači da će biti manje novca za vrtiće, manje za stipendiranje učenika i studenata, manje za sufinanciranje udžbenika, manje za tople obroke u školama, manje za socijalu. To znači i asfaltiranje manje općinskih cesta, manje sanacija klizišta, a što najviše zabrinjava, i manje projekata koji se financiraju novcem Europske unije. Jer, iako se projekti financiraju i s iznosom od 85 posto, opet onih 15-ak posto, bar za projektnu dokumentaciju, treba se osigurati gradskim i općinskim novcem. Po nekim proračunima, porezna reforma Gradovima i Općinama uzet će između milijardu i dvije milijarde kuna. No, kako ni samim gradskim i općinskim čelnicima kompenzacijske mjere nisu jasne, već sada pušu na hladno, uzimaju škare i režu gdje god mogu. Jer i sada se gotovo sav novac od poreza na dohodak, koji čini i daleko najizdašniji dio izvornih prihoda, slijeva u lokalne proračune. Naime, 60 posto ide Gradovima i Općinama, 16,5 posto Županijama, nešto na decentralizirane funkcije za školstvo, zdravstvo, socijalnu skrb, vatrogastvo i pomoć projektima EU, a tek 16 posto ide u državni proračun u Fond izravnanja. A i taj novac opet na kraju dobiju najsiromašnije općine, kojih nažalost i u Zagorju imamo puno. Čak ih je sedam s indeksom razvijenosti ispod 75 posto hrvatskog prosjeka – Budinščina, Desinić, Gornja Stubica, Mihovljan, Lobor, Petrovsko i Zagorska Sela, dok samo Zabok i Stubičke Toplice imaju veći indeks razvijenosti od hrvatskog prosjeka.
Eto, već drugi puta nakon što je to prethodno već učinila i Milanovićeva Vlada, Država povećanjem osobnog odbitka s 2600 na 3800 kuna i većim olakšicama za djecu i uzdržavane članove, uzima novac lokalnoj i regionalnoj upravi, koja već i sada velik dio kolača troši na plaće i hladni pogon. Sigurno manje od polovice zagorskih radnika, posebice kod privatnika, koji su radnicima nešto više novca u džep skloni dati tek “na crno”, ima prijavljenu plaću veću od 3800 kuna. Kad im se kao olakšica još pridodaju djeca i uzdržavani, sigurno više od 80 posto zaposlenih u Zagorju neće u gradske, općinske i županijske blagajne uplatiti ni lipe poreza i prireza.
Iako su nam u svakoj kampanji puna usta decentralizacije, o ostavljanju više novca lokalnoj upravi, država im iz godine u godinu sve više “steže remen”. Možda ima puno istine u onoj kako siromašnije gradove i općine i ne treba na silu ukidati i time izazivati buru. Jednostavno, dovoljne su tek porezne reforme, pa će biti prisiljene ukinuti same sebe.