Snažna afera ovih dana potresa Hrvatsku. Pronađeno je čak 42,7 tona mesa kojemu je istekao rok trajanja, bez propisane dokumentacije o sljedivosti ili je smrznuto pred sam kraj roka trajanja. Na temelju dosad provedenog nadzora od strane poljoprivredne i veterinarske inspekcije Ministarstva poljoprivrede te sanitarne inspekcije Ministarstva zdravlja, u 10 objekata koji hranom opskrbljuju trgovačke lance, utvrđena je neka vrsta nesukladnosti te će nadležni inspektori za sve njih podnijeti optužne prijedloge. Pureći hamburger s ružmarinom, pureća prsa i pileći file, meso je u kojem je pronađena salmonela, a osim toga, u objektima su utvrđeni i drugi oblici nepravilnosti – prostorije u kojima se posluje s hranom nisu čiste, održavane i u dobrom stanju, nije odgovarajuća upotreba identifikacijske oznake, kao ni uzorkovanje na mikrobiološka ispitivanja, površine podova ne održavaju se u dobrom stanju, ne unose se ažurno rezultati analiza razvoja trendova…

Javnost je zgrožena, a čitava afera otvara važno pitanje – hoće li zbog ove situacije profitirati domaći proizvođači?

60-ak kuna

Odgovor smo potražili na imanju Vrhovski, nedaleko od Đurmanca, na kojem vlasnik Boris Vrhovski već 12-ak godina uzgaja domaće, prave zagorske purane. Trenutno na imanju ima 200-tinjak kljunova, a član je i Zadruge “Puran zagorskih brega”, koja njeguje tradicionalni način uzgoja zagorskog purana, te djeluje kao posrednik između prodavača i potrošača.

Cijena purice je 60-ak kuna po kilogramu, dok je cijena purana oko pet kuna manja. Radi se o proizvodu koji nosi EU oznaku izvornosti zemljopisnog podrijetla, a njegova je proizvodnja strogo kontrolirana. To podrazumijeva rast u skladu s prirodnim ritmom, svakodnevnu ispašu na otvorenom, hranidbu purana domaćim žitaricama i vrhunski gastronomski užitak. No, kako nam je otkrio Vrhovski, daleko je to još od idealnih uvjeta. Unatoč kvalitetnom proizvodu, on se još uvijek nastoji probiti na tržište, a u tome ga koči jedan veliki problem – zabrana klanja na gospodarstvima.

– Mi ne možemo ići u masovno klanje, i reći “Sad ćemo zaklati sto komada, sad tisuću komada”. Mi imamo upite individualaca, tako vam je to na gospodarstvu – danas ćete možda prodati jednog, sutra dva, preksutra ništa, a s obzirom na to da težimo tome da prodamo svježu robu, da ne bude zamrzavanja, zaista bi nam se trebalo omogućiti klanje na našim gospodarstvima. Kad nam se to omogući, mi ćemo moći povećati i svoju proizvodnju – otkriva.

Mini – klaonice

Rješenje vidi u mini – klaonicama u domaćinstvu, koje bi bile registrirane, ispunjavale sve tehničke uvjete te se podvrgavale redovito mjesečnoj kontroli.

– To bi nam bilo savršeno rješenje, jer trenutno radimo preko Zadruge, koja od nas otkupi purane, i organizira klanje, ako pronađe kupca. No, to mora biti neki veći kupac, da bi se isplatilo, jer je potrebno organizirati prijevoz od OPG-a do klaonice, a zatim i od klaonice do kupca – kaže.

Zato najčešće prodaje žive purice i purane, ili samostalno organizira prijevoz do klaonice.

– Prodajemo svježi proizvod, najviše dva – tri dana nakon klanja, zato se nama ne može dogoditi ista situacija kao s mesom koje se prepakirava, koje je staro po 20 godina i dolazi u naše trgovačke lance. Vjerujem da će ova afera barem malo probuditi svijest građana i potaknuti ih na kupnju domaćih, kontroliranih proizvoda, iako sam svjestan da nisu oni krivi. Slaba kupovna moć prisiljava ih da uvijek gledaju što je jeftinije – zaključuje.

OBITELJ GRAH IZ ZAGORSKIH SELA:

Ljudi znaju cijeniti ekološki uzgojeno meso

Zdrava hrana nalazi se i na imanju Mladena Graha i njegove supruga Ljubice iz Zagorskih Sela. Oni su prije nekoliko godine počeli su s uzgojem planinskog škotskog poludivljeg goveda. U susjednoj Sloveniji su kupili bika, kravu i nekoliko junica, kako bi, prvi u Zagorju, počeli s ekološkom proizvodnjom mesa koje je duplo skuplje od junećeg. Iako im divlje škotsko govedo stvara podosta problema i često se zna razbježati i izvan ograđene zone “pastirčeka”, pa i veterinari prilikom cijepljenja često imaju veliki problem. Mladen Grah kaže nam da su zadovoljni uzgojem, a ljudi znaju i cijeniti ekološki uzgojeno meso. (mlm)