Na 6. svečanoj sjednici Skupštine Obrtničke komore Krapinsko-zagorske županije, održanoj u Vatrogasnom domu u Bedekovčini, na kojoj su zagorskim obrtnicima podijeljena godišnja priznanja, Zlatna plaketa, kao najveće priznanje priznanje OKKZŽ, dodijeljena je obrtniku Tomislavu Miheliću, vlasniku obrta Zabok montaža, instalacijsko – završni radovi. Kako je istaknuto, radi se o uglednom i časnom obrtniku koji je ovo priznanje dobio za dugogodišnji doprinos u organizaciji strukovno – cehovskog rada, strukovnog obrazovanja za potrebe obrtništva te organizaciju kulturno – umjetničkih i sportskih aktivnosti obrtnika na području Komore.
– Priča je dosta dugačka, sljedeće godine bit će 30 godina otkako sam preuzeo obrt. Bile su mi 22 godine i na početku je bilo teško. Postojala je velika želja, ali i neiskustvo. No, godine čine svoje, stječe se iskustvo. Zahvalan sam svojoj majci i sestri od kojih sam uvijek imao podršku, kao i kasnije od svoje obitelji. Posebno sam ponosan na svoje naučnike, koje sam učio prema očevu savjetu. Otac mi je rekao da ako želim biti dobar obrtnik, moram sam školovati svoje ljude. I danas imam u obrtu djelatnika koji kod mene rade 28 godina, koji rade 19 godina. U svom obrtu nisam imao zaposlenika koji nije kod mene završio svoj zanat. Današnjim obrtnicima poručujem da je potrebno puno raditi i odricati se, a svakako se i usavršavati i nikada ne biti zadovoljan s tim što znaš – rekao je dobitnik Zlatne plakete Tomislav Mihelić.
Devet brončanih i dvije srebrne
Brončana plaketa kao priznanje obrtnicima OKKZŽ za postignute uspjehe i doprinos razvoju obrtništva za 2016.godinu dodijeljena je Zvonku Jakušu iz Bedekovčine, Stanku Čičku iz Oroslavja, Želimiru Krištofiću iz Klanjca, Željku Šalkoviću iz Krapine, Vjekoslavu Filipaju iz Krapinskih Toplica, Davorki Hohnjec iz Pregrade, Karolini Šimag iz Svetog Križa Začretje, Darku Dominku iz Zaboka te Siniši Klanciru iz Zlatar Bistrice. Srebrna plaketa kao najviše priznanje dodjeljuje se pojedincima i institucijama u zemlji i inozemstvu koji su svojim djelovanjem i iskazanom potporom OKKZŽ dali značajan doprinos radu i razvoju obrtništva, a dobitnici plakete su Antun Blazinić iz Bedekovčine i Juraju Žukini iz Zlatar Bistrice.
– Večeras smo podijelili devet brončanih plaketa, dvije srebrne i jednu zlatnu, svaka godine na Dan komore nagradimo naše kolege malim znakom pažnje za ono što su odradili u svojim okruženjima i općenito za sustav obrtništva na nivou cijele države. To im je s jedne strane znak pažnje, a s druge strane obveza gdje moraju nastaviti promicati obrtništvo, promicati struke, obučavati nove djelatnike da bi sustav bio održiv. Stanje u obrtništvu se trenutačno popravlja i stabilizira se situacija. Zadnje četiri godine nismo imali posla, danas moramo reći da nemamo radne snage i da će kroz godinu-dvije biti problem za radnom snagom, bit će problema zadovoljiti kupce i njihove potrebe. Ulažemo u promicanje obrtničkih zanimanja i da napravimo adekvatno školstvo na području županije. Obrtnička komora danas obuhvaća devet Udruženja obrtnika te ima 2333 aktivna člana.
OKKZŽ skrbi o cjeloživotnom obrazovanju obrtnika kroz majstorske ispite i ispite stručne osposobljenosti. Do sada je majstorski ispit položilo 875 majstora, ispit stručne osposobljenosti 613 kandidata – rekao je predsjednik Obrtničke komore KZŽ Davor Pleško, dok je župan Željko Kolar istaknuo odličnu suradnju Županije s Obrtničkom komorom.
– To se vidi od projekata koje radimo za Gospodarski zbor. Vjerujem da smo prema svemu što sam vidio na području RH među tri najbolja gospodarska zbora. Sufinanciranje tradicijskih obrta, sufinanciranje odlazaka obrtnika na inozemne sajmove, sve radimo kontinuirano. Ono što smo za sljedeću godinu pripremili u suradnji s Obrtničkom komorom su stipendije za deficitarna zanimanja te za srednjoškolce i studente. Na taj način im omogućavamo da čitavo svoje školovanje imaju osiguranu stipendiju, a svima koji će se školovati za deficitarna zanimanja osiguravamo i posao – objasnio je Kolar.
Porezna reforma
Na svečanoj sjednici bio je i predsjednik Hrvatske obrtničke komore, Dragutin Ranogajec, koji je čestitao svim dobitnicima priznanja, a potom se osvrnuo i na najavljenu poreznu reformu.
– Ona u globalu jest dobra stvar. Vrlo je važno da bude dugoročno održiva, da minimalno pet godina nemamo više zahvata i “prčkanja” po poreznim stopama i da znamo što nas unaprijed očekuje, jer jedino na takav način možemo krenuti u novi investicijski ciklus. Ako imate situaciju da ne znate danas što će biti sutra, onda naravno kapital koji je osjetljiva biljka, kojeg treba njegovati, neće doći u Hrvatsku. Uz puno dobrih stvari u Zakonu o porezu na dohodak i u PDV-u, u dijelu koji se odnosi na ostala smanjenja, ima jedna negativnost koja će se odraziti na ukupnu potrošnju i na vanpansionsku potrošnju u turizmu, a radi se o dizanju PDV-a s 13 na 25 posto za ugostiteljsku djelatnost. Strategija razvoja turizma predviđa spuštanje stope na 10 posto i mnogi su ugostitelji pokrenuli novi investicijski ciklus, uložili u svoj lokal, u svoje znanje, digli su osobne dohotke, ako žele zadržati kvalitetnu radnu snagu i naravno da će oni biti sada u problemu ako trebaju otplatiti kredit i morat će negdje naplatiti razliku koju ne mogu ostvariti kroz dohodak. Bojim se da dizanje cijena, što će se neminovno dogoditi ako Vlada uputi Saboru ovaj prijedlog i ako Sabor to prihvati, neće biti konačno rješenje. Smanjit će se obujam rada i ponovno se bojim da u državni proračun neće biti uplaćeno sredstava koliko se planira – rekao je Ranogajec, dodajući da je Hrvatska obrtnička komora jedina gospodarska institucija u državi koja brine o strukovnom obrazovanju.
– U Krapinsko-zagorskoj županiji prvi smo započeli projekt poticanja i promoviranja deficitarnih zanimanja, te se projekt počeo širiti na cijelu Hrvatsku, ali nažalost zbog nedostatka sredstava, osim u ovoj županiji, nije nastavljen. No, imamo jedan veći problem, gdje u javnosti moramo progovoriti roditeljima i učenicima da je vrijedno biti majstor te da djeca koja upisuju trogodišnja zanimanja nisu manje vrijedna od onih koji upisuju gimnaziju. Gimnazijalac koji ne završi fakultet je manje sposoban za tržište rada nego netko tko završi trogodišnje zanimanje, sam sebi otvori radno mjesto, doprinosi u državni proračun i od njegovog truda će gimnazijalac ponovno moći krenuti na prekvalifikaciju – zaključio je Ranogajec.