Nakon što je Slavko Merkaš ponovno izabran za voditelja Strukovne grupe proizvodnje i prerade grožđa i vina pri HGK, Gospodarskoj komori Krapina, razgovarali smo s njim o stanju proizvodnje vina i grožđa na području Županije i planovima za budućnost.
Usitnjenost površina
– U Zagorju nam je najveći problem usitnjenost zemljišnih površina. Pod vinogradima u Zagorju je oko dvije tisuće hektara, a 753 hektara imaju oni vinogradari koji se sa svojim vinima pojavljuju na tržištu. To je u razdoblju od 15-ak godina kad smo imali samo nešto preko 300 hektara veliki rast. No, još uvijek u učešću ukupnih površina u Hrvatskoj, Zagorje sudjeluje samo s jedan posto. Ali zato smo daleko na prvom mjestu u Hrvatskoj po broju vinogradara, kojih je čak 5474. U Zagorju djeluje i 28 vinogradarsko – vinarskih udruga s oko 1200 članova – rekao nam je Merkaš.
Dodao je kako će Strukovna grupa u suradnji s HGK-om, Nacionalnom udrugom vinara “Vina Croatia – Vina mosaica” i dalje svoje aktivnosti usmjeriti na podizanje novih vinograda, posebice kroz projekt zaštite i revitalizacije autohtonih sorata iz Zagorja, zaštiti geografskog porijekla te promociji i prezentaciji vinara na domaćim i međunarodnim sajmovima vina.
Podizanje kvalitete
– Kvaliteta zagorskih vina u zadnjih 20-ak godina, brojnim predavanjima i edukacijama značajno se podigla, tako da danas imamo više od 50 posto vina koja na Vinarijadama dobivaju zlatna i srebrna odličja. Posebno mjesto u viziji razvoja vinogradarstva i vinarstva s našim partnerima – Županijom, Trgocentrom, Zagorskom razvojnom agencijom i Agronomskim fakultetom u Zagrebu, bit će projekti koje ćemo aplicirati na dobivanje novca iz fondova EU. Uskoro ćemo ući i u treću fazu projekta “Zaštita i revitalizacija autohtonih zagorskih sorata” i vinifikacije tih sorata iz pokusnih vinograda. Trgocentar iz Zaboka je u Komoru Začretskom otkupio površine za podizanje matičnjaka koji će nam poslužiti i za proizvodnju sadnog materijala za desetak autohtonih zagorskih sorti. To je šest vrsta beline – starohrvatska, svetokriška, smudna, pikasta, šemnička i belina Hižakovec te sorte sokol, kozjak bijeli, mirkovača, volovina crvena i modra kosovina. Sadnja nekoliko tisuća matičnjaka na zemljištu Trgocentra trebala bi biti idućeg tjedna – rekao nam je Merkaš.
Sadni materijal proizvodit će tvrtka Agro Car iz Gornje Bistre
Za proizvodnju sadnog materijala zagorskih autohtonih sorata, temeljem stručne analize, odabran je Rasadničarski centar Agro Car d.o.o iz Gornje Bistre nad kojim će se svake godine obavljati i stručni nadzor kako bi se dobila potpuna sigurnost u kvalitetu sadnog materijala.
– Agronomski fakultet uputio je tvrtku Agro Car na suradnju s njemačkim Institutom u gradu Geisheimu, gdje proizvode američke podloge Oppenheim koje će biti garant za proizvodnju sadnica vrhunske kvalitete za podizanje novih nasada autohtonih zagorskih sorata – rekao je Merkaš.