Pregrada je među prvim gradovima u Hrvatskoj koja je odlučila postići smanjenje emisija stakleničkih plinova za više od 20 posto do 2020. godine. U sklopu tog projekta, pokrenuta je i obnova Dječjeg vrtića „Naša radost“ po niskoenergetskom principu i to tzv. “crowdfunding kampanjom” u koju su ušli prvi u Hrvatskoj i to pod nazivom “Ti i ja, zajedno za vrtić u Pregradi”. O kakvoj se zapravo kampanji radi razgovarali smo s Hrvojem Marasom iz Ureda REGEA-e u Zagrebu koji i vodi cijeli ovaj projekt.
Grupno financiranje
– Crowdfunding ili prevedeno grupno financiranje je način prikupljanja novca za pokretanje novih i inovativnih projekata putem specijaliziranih internet platformi. Logika je da predstavite široj zajednici svoju ideju i projekt u zamjenu za određenu nagradu koja može biti i simbolične naravi ili pak za određenu financijsku korist. U Hrvatskoj je crowdfunding još uvijek u fazi razvoja. Gotovo svi pokretači projekata iz Hrvatske, a bio ih je iznenađujuće velik broj, koristili su strane internet platforme jer domaćih jednostavno nije bilo. Nažalost, trenutno najveća barijera za širu primjenu ovog modela nalazi se u nedostatku konkretnih zakona kojima bi se potaknule inovacije, ali i zaštitili investitori. Novac u sklopu ove naše kampanje za dječji vrtić skuplja se za energetsku obnovu fasade i krovišta. Krovište je u posebno lošem stanju i tijekom kišnih i snježnih dana jako prokišnjava zbog čega se neke prostorije ne mogu ni koristiti – rekao nam je Maras. Dodao je kako vrtić trenutno troši oko 80 tisuća kWh godišnje, dok bi se planiranom sanacijom potrošnja smanjila za 30-ak posto.
Rasterećenje proračuna
– Na ovaj bi se način ostvarile financijske uštede od 10 do 15 tisuća kuna godišnje, što će rasteretiti proračun Grada i omogućiti vrtiću da taj novac usmjeri za neke druge edukacijske programe. Također, povećat će se i funkcionalnost vrtića, komfor i kvaliteta boravka djece i rada djelatnika. Važno je naglasiti da bi vrtić mogao postati zgrada gotovo nulte energetske potrošnje koja koristi lokalne obnovljive izvore energije. Ovaj vrtić već gotovo 20 godina odgaja djecu na principima održivog, ekološkog razvoja, a energetska obnova je završni korak u primjeni tih principa. Ukupni troškovi sanacije procijenjeni su na 450 tisuća kuna, a financijska konstrukcija najvećim dijelom je osigurana iz Fonda za zaštitu okoliša i Ministarstva gospodarstva, dok se preostali iznos namjerava prikupiti putem ove kampanje te iz gradskog proračuna. Ciljani iznos kampanje je 80 tisuća kuna, što je otprilike 15-20 posto ukupne vrijednosti investicije. Međutim, cilj ovog pilot projekta nije samo prikupiti novac za vrtić, već i osvijestiti građane o postojanju novog modela financiranja projekata. Želimo građanima omogućiti da postanu svojevrsni investitori u lokalnim javnim projektima – rekao je Maras.
U dva tjedna prikupljeno 20 posto od planiranog ili 16 tisuća kuna:
Ravnatelj REGEA-e dao 2000 kuna, gradonačelnik 500, ministar prometa 200, a župan 100 kuna
Od početka 2016. godine kada je kampanja započela, do 14. siječnja, prikupljeno je 20 posto predviđenog novca tj. oko 16 tisuća kuna. U financiranje kampanje uključili su se svi djelatnici Regionalne energetske agencije Sjeverozapadne Hrvatske jer, kažu, čvrsto vjeruju u ovaj projekt i općenito crowdfunding.
Na internetskim stranicama Dječjeg vrtića „Naša radost“ bilježi se i svaka pojedinačna donacija u rasponu od 10 pa do najvećih 3000 kuna. Zasad je najveća donacija poduzeća Gotra logistika koje je dalo 3000 kuna, Julije Domac dao je 2000 kuna, poduzeća ULTIMA i ETIM dali su po 1000 kuna, dok je Kunateks donirao 99 majica s natpisom „Ti i ja, zajedno za vrtić u Pregradi“. U doniranje su se aktivno uključili i političari pa je tako pregradski gradonačelnik Marko Vešligaj osobno donirao 500 kuna, članica zagorske Županijske skupštine Tajana Broz 300 kuna, ministar prometa Siniša Hajdaš Dončić 200 kuna, a zagorski župan Željko Kolar 100 kuna.
U Zagorju dosad energetska obnova 12 javnih objekata
U Krapinsko – zagorskoj županiji je dosad pokrenuta energetsku obnovu deset osnovnih škola, dvorca Bračak u Zaboku te Županijske palače u Krapini.
– Sektor zgradarstva najveći je potrošač energije s gotovo 42 posto udjela u ukupnoj potrošnji energije. Sukladno tome, ovaj sektor ima najveće potencijale za uštedu energije. Dugoročni cilj je smanjenja emisija CO2 od 80 do 95 posto do 2050. godine, uz prosječnu godišnju stopu obnove od tri posto. Prema analizama iz strateških dokumenata RH, zgrada u javnom vlasništvu ima preko 87 tisuća, a za njihovu energetsku obnovu, zamjenu opreme i održavanje do 2050. godine bit će potrebno oko 70 milijardi kuna. Temeljem tih podataka jasno je kako državne subvencije, pa čak niti sredstva EU fondova nisu dugoročno primarno rješenje za provedbu obnove očekivanim tempom. Zbog toga je potrebno poticati razvoj tržišta energetskih usluga i novih financijskih mehanizama koji će kombinirati javni novac s tržišnim instrumentima. Također, EU izrazito polaže nade u razvoj javno – privatnih partnerstava u sektoru energetike. I crowdfunding se također sve više pojavljuje kao legitiman model financiranja energetske obnove, ali do izrade novog i fleksibilnijeg zakonskog okvira, ozbiljniji razvoj nije moguć, rekao je Hrvoje Maras.