Krapinsko – zagorska županija je, prepoznavši važnost očuvanja autohtonih sorata vinove loze na svom području, u suradnji s Agronomskim fakultetom iz Zagreba i tvrtkom Trgocentar, u jesen 2006. godine pristupila provedbi i financiranju znanstveno – stručnog projekta “Zaštita i revitalizacija autohtonih sorata vinove loze Hrvatskog zagorja”.
Projekt se provodi u IV. faze, III. faza (“Istraživanje proizvodnih karakteristika autohtonih sorata vinove loze Hrvatskog zagorja (2017-2022.)“) je završila 2022. godine, te su izdvojene sorte koje su zaslužile preporuku za daljnji uzgoj na području Krapinsko – zagorske županije. Navedene sorte su iz grupe Belina: Belina starohrvatska, Belina svetokriška, Belina mala i Belina smudna. Od ostalih sorata s visokim potencijalom su: Modra kosovina i Volovina crvena.
U tom svjetlu u 2022. godini pristupilo se potpisivanju Ugovora o provedbi IV. faze projekta pod nazivom “Izrada prijedloga zaštite robne marke “Zagorske beline“ i stvaranje preduvjeta za gospodarsku revitalizaciju najvažnijih autohtonih sorata vinove loze Hrvatskog zagorja (2022.-2026.)“, za što je KZŽ osigurala 49.771,05 eura za naredno četverogodišnje razdoblje.
Trgocentar d.o.o. u svojim vinogradima tako uzgaja sljedeće autohtone sorte – Starohrvatska belina, Svetokriška belina, Crvena volovina, Modra kosovina, Mala belina, Dišeća ranina, a plodovi ovog projekta ovih se dana beru na bregima iznad Začretja.
Dobri parametri
Agronom Zdravko Jakuš, voditelj Trgocentrovih vinograda i voditelj proizvodnja loznih cijepova, rekao je da je ove godine berba uranila, no rezultati su zasad dobri.
– Imamo dobre ulazne parametre, i šećere i kiseline. Ono što krasi naše autohtone sorte Hrvatskog zagorja su upravo te kiseline. Kad su ekstremi, kao ove godine kada smo imali prekomjernu sušu, onda se u bobicama gubi postotak suhe tvari, a time i kiselina. Šećera bude u takvim ekstremima bude dovoljno, no bitna je ta kiselina koja daje aromu i punoću – pojasnio je Jakuš.
Potom je otkrio i koliko će se ove godine količinski brati u Komoru Začretskom.
– Ovdje imamo hektar starog matičnjaka koji je tu od 2016. godine, 5000 čokota, i još imamo u vinogradu iznad na pet hektara ukupno 20.000 komada koje ove godine beremo. Što se prinosa tiče, Belina bi imala potencijala za 5 do 6 kilograma, no moramo voditi računa prije svega o kvaliteti pa računamo s do 4 kile. Za premium linije, one aromatičnije, pak računamo do 2 kilograma po trsu.
A da kvaliteta bude na najvišem nivou, tu su i posebni trikovi.
– Grožđe koje beremo nakon 11 sati ide u hladnjaču, hladi se na 5 stupnjeva, a u preradu ide drugi dan. Ono što beremo od jutra do 11 sati prerađuje se isti dan. Temperatura i toplo grožđe utječe na organoleptička svojstva vina. Ako je mošt pretopao, pada kvaliteta, a nama je bitna upravo kvaliteta – otkrio je Jakuš te dodao da se bere već šest dana, a u naredna tri bi berba trebala biti gotova.
Direktor Trgocentra Darko Bratković istaknuo je kako je matičnjak autohtonih sorti na bregu iznad Začretja zasađen prije osam godina, a sveukupno se može naći preko 10 sorti.
– Perjanica je sigurno Belina starohrvatska, zatim Svetokriška belina, Dišeća ranina i Volovina koja je muškatna sorta. Od crnih pak imamo Modru kosovinu. Naravno, u matičnjaku se nalaze i one više zastupljene sorte. Dobivamo kvalitetna vina koja su svježa, citrusnih okusa i koja su se u trendovima pokazala kao najbolja za plasman na tržište – kazao je direktor Bratković istaknuvši kako Trgocentar već godinama ima vlastito vino koje prodaje kroz trgovačke centre i ugostiteljske objekte, ali do sad to nisu bile dovoljne količine, pa se od ove berbe očekuje širi iskorak.
Dodao je i da su njihova vina osvojila brojne nagrade što je pokazatelj dobrog smjera očuvanja autohtonih sorti.
– Inače, Starohrvatska belina je roditelj Chardonnaya, tako da imamo veliki kapital u marketinškom smislu. Napravili smo puni krug te smo unazad pet godina napravili i pomake na prodaji loznih cijepova. Ove godine imamo u proizvodnji 100.000 loznih cijepova. Većinom se radi o autohtonim sortama – kazao je Bratković naglasivši da su time samodostatni i ne ovise o vanjskim utjecajima.
Krapinsko – zagorska županija već duže vrijeme radi na tome da se zagorski autohtoni proizvodi zaštite, stave na tržište i predstave prema van, stoga je u berbu stigao i župan Željko Kolar.
– Vino je pitanje ponosa i tradicije Zagorja, a njegova je kvaliteta u posljednjih 20-ak godina nevjerojatno porasla. Usudio bih se reći da u Hrvatskoj nema niti jedne vinske regije koja je toliko napredovala. S obzirom na to da imamo sjajnih autohtonih sorti, nama je u interesu bilo da ih revitaliziramo, da napravimo matičnjake i da ih ponovno vratimo na naše brege. Kroz suradnju s Agronomskim fakultetom i Trgocentrom smo od 2006., kada smo krenuli s projektom, se uvjerili da naše autohtone sorte itekako mogu biti konkurentne, da su u Europi trend autohtoni proizvodi i smatramo da je pred našom vinskom pričom lijepa budućnost. Nadamo se da će u narednih pet do 10 godina svi ozbiljni vinogradari imati neku od ovih naših sorti u svom vinogradu – rekao je župan Kolar.
Gotovo je s ‘delancem’
Sada treba poraditi na edukaciji vinara i ukazati im na to da se isplati saditi autohtone sorte.
– Dugo godina borili smo se s lošim vinom, ‘delancem’ i ljude smo forsirali da sade ove moderne sorte. Sada ih opet treba educirati da sade ove naše autohtone sorte jer se Žuti muškat ili pak Traminac mogu popiti svugdje, no Svetokriška belina ne može. To nije samo pitanje tradicije, nego i kvalitete koja se itekako može postići s ovim vinom. Razgovaramo s malim i velikim vinarima jer nam je izuzetno bitno da kada vinari šire svoj asortiman i sade nove površine, da se okrenu tim našim starim sortama. Pripremili smo projekt kroz mjere ruralnog razvoja kroz kojeg ćemo s 50 posto sufinancirati sadni materijal, a za one koji žive od vinogradarstva razmišljamo o tome da sufinanciramo i do 100 posto sadnog materijala. Time bi poslali snažnu poruku i ostalima da se to isplati jer ako oni znaju da je osigurano tržište i plasman vina, lakše će se odlučiti za sadnju – rekao je Kolar.
– Kada govorimo o europskoj zaštiti autohtonih proizvoda, mi smo kao regija tu najdalje otišli – imamo puricu, mlince, bagremov med, štrukle – ostalo nam je vino i imat ćemo zaokruženu gastro-autohtonu ponudu. Kada govorimo o zaštiti zagorske beline, već smo okupili ekipu vrhunskih marketinških stručnjaka kako bi ovaj naš sjajan proizvod uspješno brendirali – dodao je Kolar.
