Danas je u Novom Golubovcu u posao uveden izvođač radova energetske obnove zgrade ambulante. Radovi su ukupno vrijedni 115 tisuća eura.
Krapinsko – zagorska županija provela je otvoreni postupak javne nabave male vrijednosti za energetsku obnovu ambulante Novi Golubovec, procijenjene vrijednosti 78.386 eura. U predviđenom su roku dostavljene tri ponude, a kao najpovoljnija izabrana je ponuda tvrtke ‘Završni radovi Krešo’, ukupne vrijednosti s PDV-om 112.390 eura, dok stručni nadzor stoji 2621 euro.
Izvodit će se građevinsko – obrtnički radovi, odnosno ovojnica prema negrijanom tavanu, kosi krov, vanjska stolarija, strojarski radovi te elektroinstalaterski radovi, a rok završetka radova je tri mjeseca. Projekt se sufinancira na temelju Programa potpore brdsko – planinskim područjima u iznosu od 60 tisuća eura, a ostatak sufinancira Krapinsko – zagorska županija, rekla je pročelnica Upravnog odjela za javnu nabavu i EU fondove KZŽ Vlatka Mlakar.
Voditelj gradilišta iz tvrtke ‘Završni radovi Krešo’ Tomislav Lakuš iskazao je zahvalu na ukazanom povjerenju i pruženoj prilici te poručio kako se korisnici ne trebaju previše brinuti jer će nastojati ne ometati ih radovima.
Zadovoljstvo
Načelnik Novog Golubovca Boris Tušek iskazao je zadovoljstvo što su se okupili ispred ambulante jer je to, prema njegovim riječima, prvi projekt gdje nisu morali lobirati za investiciju.
– Naišli smo na razumijevanje ravnateljice za mala mjesta koja zaslužuju da svi pacijenti imali zdravstvene usluge. Mi u Općini maksimalno polažemo napore kako bismo zadržali svakog mladog čovjeka i da privučemo druge da tu dosele te se sad pokazuju rezultati. Zbog toga će i ta fasada i prozori nekog privući, a to nam je poticaj za daljnje djelovanje. Zahvaljujem se na prepoznavanju problema, kao i svim zdravstvenim djelatnicima koji ovdje rade. Smiješno je kad netko to veže na broj kartona ili učenika jer mi smo brdsko-planinsko područje, takvi smo kakvi jesmo i prema nama se ne mogu primjenjivati isti kriteriji. Ako želimo zadržati ljude, trebamo imati razumijevanja – poručio je načelnik Tušek, dodavši kako su pacijenti u Novom Golubovcu zadovoljni.
Ravnateljica Doma zdravlja KZŽ Željka Žnidarić iskoristila je priliku skrenuti pozornost da Dom zdravlja posluje na 32 lokacije, što iziskuje kontinuirano ulaganje.
– S obzirom na uvjete poslovanja današnjeg zdravstva, teško nalazimo sredstva iz redovnog poslovanja za te radove. Zbog toga su nam ovakve prilike za financiranje da se iskoriste – kazala je Žnidarić, zamolivši pacijente na strpljenje i razumijevanje u razdoblju provođenja projekta.
Župan Željko Kolar uvjeren je da će sve proći u najboljem redu.
– S obzirom na godišnje doba u kojem se nalazimo, imamo pozitivna iskustva i s izvođačem radova i s nadzorom u nekim prijašnjim projektima. Ja sam uvjeren da će oni to napraviti kvalitetno i u zadanom roku – rekao je Kolar i osvrnuo se na probleme u zdravstvenom sustavu, pogotovo na onaj gorući problem – manjak liječnika.
– Prema ruralnim krajevima centralna vlast nema baš razumijevanja, jer neke stvari u zdravstvenom sustavu, primjerice u Zagrebu, Osijeku, Rijeci i Splitu ne možete uspoređivati s funkcioniranjem sustava u Novom Golubovcu, Hrašćini, Zagorskim Selima ili Kraljevcu na Sutli. Na ovim našim bregima ima na desetke zaseoka gdje ima po tri ili četiri kuće. Ja osobnom smatram da će Zagorje biti Zagorje i da će Hrvatska biti normalna država samo ako ti ljudi ostanu tamo živjeti. A da bi to bilo moguće, osim infrastrukture na kojoj radi općina, grad, županije, država mora pomoći jer su ovakve institucije izuzetno bitne za ljude, bez obzira govorimo li o pedijatrijama ili drugim liječnicima. Bar mi u Krapinsko – zagorskoj županiji čitavo vrijeme vodimo brigu o tome i pokušavamo balansirati naša ulaganja, čak bi se usudio reći da više ulažemo u ruralna područja nego u sjedišta naših gradova jer tu imamo veći odlazak ljudi – naglasio je župan. Dodao je i kako se ova investicija prije svega radi zbog pacijenata i sjajnih zdravstvenih djelatnika.
– Kad govorimo o problemu zdravstvenog sustava, manje-više svi spominju prije svega primarnu zdravstvenu zaštitu. Da bismo mogli naći rješenje, moramo čim prije definirati koji je uzrok. Koliko vidimo, Medicinski fakultet nije povećao broj upisa za doktorice i doktore, štoviše, koliko sam pratio i vidio, upisano je manje studenata nego prošle godine i nije se išlo u drugi upisni rok, iako je ostalo praznih mjesta u prvom upisnom roku, uz obrazloženje da se u drugom upisnom roku nije dobila ta kvaliteta na koju se računalo. Novi zakon stavio je naglasak na primarnu zdravstvenu zaštitu, a recimo, mi kao osnivači domova zdravlja nismo imali s resornim ministrom sastanak na tu temu, da sjednemo i vidimo što svi zajedno možemo napraviti da to stanje promijenimo. Treba sjesti i napraviti novi nacionalni koncept primarne zdravstvene zaštite u koji će biti uključeni apsolutno svi – od općina i gradova, do nas županija i resornog ministarstva – zaključio je Kolar.
