Mnoga hrana u sebi sadrži alkohol, a potrošači to ne znaju. Činjenica da mnoge navodno bezalkoholne namirnice zapravo sadrže alkohol mnoge ljude može iznenaditi, piše Fenix magazin.
Odgovarajuće označavanje nije zakonski potrebno za svu hranu. Strogo govoreći, zahtjev za označavanje primjenjuje se samo u jednom slučaju – naime kada je alkohol prerađen kao sastojak.
Neke od namirnica koje u sebi imaju alkohola: Pojedinačno pakirana peciva (slatke mliječne kiflice, kroasani s čokoladnim punjenjem), gotovo tijesto za roladu ili kroasan razne čokolade i praline, pojedinačno zamotane pločice za kolače i razne pakirane kolače, bezalkoholno pivo, kiseli kupus, različite vrste kruha (raženi kruh i bijeli kruh), ocat, kefir, džem od šljiva, višanja i marelica te riblji ragu, dagnje, riblji file, plava pastrva.
Postoji nekoliko razloga za to: Alkohol se može proizvesti prirodnim putem kroz procese vrenja i fermentacije. Budući da se radi o prirodnom procesu, ovdje nema potrebe navoditi udio alkohola. Primjerice, sok od grožđa i jabuke sadrži malo alkohola jer voće prije obrade malo fermentira. To omogućuju mikroorganizmi, posebice gljivice kvasci, koje naseljavaju plodove. Kruh i kolači također mogu sadržavati do 0,3 posto alkohola ako se peku s kvascem. A svatko tko fermentira povrće može pronaći udio alkohola do 0,5 posto volumena u kiselom kupusu itd., jer bakterije mliječne kiseline pretvaraju ugljikohidrate u alkohol, između ostalog, tijekom fermentacije.
Etanol, odnosno obični alkohol, često je korišteni konzervans, ali služi i kao nosač okusa. Također se koristi za otapanje drugih sastojaka. Iako su to samo tragovi, takvi proizvodi nisu u potpunosti bez alkohola. To također uključuje gotove proizvode kojima se ponekad dodaje vino ili ocat. Alkohol također djeluje kao konzervans u slasticama i pekarskim proizvodima.
Ako želite zaštititi svoju djecu od skrivenog alkohola ili sami ne smijete konzumirati alkohol, savjetovalište za potrošače savjetuje da pažljivo pogledate popise sastojaka i raspitate se o nepakiranoj hrani i u restoranima.
Njemačko nutricionističko društvo (DGE) procjenjuje, na temelju znanstvenih istraživanja, da zdrave žene ne bi trebale konzumirati više od deset grama alkohola dnevno. Za zdrave muškarce tvrtka preporučuje 20 grama dnevno. U oba slučaja to se odnosi na ukupnu količinu iz pića i hrane koja sadrži alkohol.
Osobe s određenim bolestima, poput bolesti kardiovaskularnog sustava, općenito bi trebale izbjegavati alkohol.