Sve je više lažnih poziva i telefonskih prevara s međunarodnih brojeva koji uznemiruju građane neovisno o dobu dana. Ti pozivi često dolaze iz zemalja poput Litve, Češke, Cipra ili Albanije, a uglavnom su pokušaji prevare.
Dok pojedini trikovi uključuju kratke pozive koji građane potiču da uzvrate poziv i riskiraju visok telefonski račun, drugi imaju uhodanu priču kako bi pristupili bankovnom računu i većem izvoru novca, priča čitateljica Indexa.
Pozivi
Danima su joj stizali neprestani pozivi s različitih inozemnih brojeva koje je ignorirala dok se jedno jutro u polusnu nije javila na poziv iz Cipra.
I nije jedina. Velik broj ljudi žali se na društvenim mrežama na neprestane pozive s međunarodnih brojeva koji stižu tijekom cijelog dana, neovisno o satu, a kada jedan broj blokiraju, poziv se samo preusmjeri na drugi. Neki su se s takvim valom poziva susreli već prije dvije godine.
Radi se o dobro poznatoj prevari telefonskim pozivom, odnosno obliku phishinga, a ciljevi su krađa osobnih podataka i novca ili ostvarivanje nekog drugog oblika koristi, kao što su pristup osjetljivim podacima i širenje zlonamjernog softvera.
Ovakve prevare su vrlo raširene u svijetu, uključujući Ameriku i Europu. Iz CARNET-a su poručili da građani sve kibernetičke incidente mogu prijaviti na adresu [email protected] i tako pomoći u sprječavanju njihovog daljnjeg širenja.
Prevaranti na razne načine dolaze do brojeva, pa se tako često koriste društvenim mrežama, javno dostupnim zbirkama podataka ili tehnikom automatskog biranja brojeva dok ne uspostave kontakt ili kupuju liste s kontakt-podacima od treće strane koja ih je nezakonito prikupila.
Iz HAKOM-a su kazali da u ovom slučaju upis u registar Ne zovi neće pomoći jer on služi isključivo za sprječavanje ili ograničavanje poziva hrvatskih trgovaca. Korisnicima stoga preporučuju da brojeve blokiraju i sve prijave operatorima.
Najbolja obrana protiv telefonskih prevara su informiranost i oprez, što nadležne institucije preporučuju u svakoj sumnjivoj situaciji jer se napadači koriste vrlo profinjenim trikovima i obećanjima kako bi izvukli novac ili vrijedne financijske informacije.
Nove prevare
Posljednjih dana su aktualne i tzv. smishing prevare, u kojima se kibernetički kriminalci predstavljaju kao članovi obitelji kojima je ispao telefon te traže žrtve da im se jave na novi broj i uplate novac. Tako je prevarena i 64-godišnjakinja iz Brodsko-posavske županije koja je nepoznatoj osobi uplatila više od 2000 eura, misleći da se radi o njenom članu obitelji.
S godinama su prevaranti unaprijedili tehniku, pa na prevare padaju ljudi svih dobi, i to za pozamašne iznose za koje se godinama štedi. Iz MUP-a poručuju da je rizik od kibernetičkih napada, uključujući zlouporabu osobnih podataka na internetu, i dalje visok te da kontinuirano poduzimaju preventivne aktivnosti.
– Prema statističkim podacima koje vodimo u šest mjeseci 2024. godine evidentirano je 859 kaznenih djela računalne prevare, od toga broja 252 su riješena. Kada je u pitanju kazneno djelo prevare, u prvih šest mjeseci ove godine evidentiran je 1091 slučaj, a riješeno ih je 746 – kazali su te dodali:
– Građanima napominjemo kako legitimni pozivatelji nikada neće tražiti da putem telefona otkrivate svoje financijske podatke niti da im dopuštate udaljeni pristup računalu. U slučaju da zaprime sumnjivi poziv, uputno je prekinuti daljnju komunikaciju i blokirati broj pozivatelja. U slučaju da su počiniteljima uplatili novac, upućujemo da o prijevarnom transakciji obavijeste svoju banku te da podnesu kaznenu prijavu u nadležnoj PP/PU – poručili su.