Neka nova vremena

NJEMAČKA: Prvi put u 10 godina više se Hrvata iselilo nego što se uselilo

Objavljeno: 28.06.2024. zagorjeinternational

U Njemačku se prošle godine doselilo mnogo manje stranaca nego prijašnjih godina, a prvi put je pao i broj hrvatskih državljana koji su se uselili u nju, priopćio je Savezni ured za statistiku.

– Njemačka je prošle godine zabilježila pad broja useljenika. Dok je 2022. u Njemačku stiglo 2.665.772 stranaca, prošle godine je taj broj iznosio 1.932.509 – stoji u priopćenju Saveznog ureda za statistiku.

U isto vrijeme je, s obzirom na to da se iz Njemačke iselilo 1.269.545 stranaca, neto broj useljenika pao na 662.964, što je osjetni pad u usporedbi s 2022. kada je neto broj useljenih iznosio 1.462.089. Ukupno je u Njemačkoj krajem 2023. živjelo 13.895.865 osoba sa stranom putovnicom. Ovaj pad se prije svega povezuje s rekordnim brojem izbjeglica iz Ukrajine koje su se tijekom 2022. doselile u Njemačku, a čiji je broj 2023. osjetno pao, prenosi Hina.

Stigla su neka nova vremena

Po prvi put od ulaska Hrvatske u Europsku uniju, 2023. se više hrvatskih državljana iselilo iz Njemačke nego što se u nju doselilo. Tako se prošle godine u Njemačku doselilo 20.604 hrvatskih državljana, što je najmanji broj od 2013. kada je Hrvatska primjena u EU. Prošle godine se iz Njemačke iselio 24.241 hrvatski državljanin, što znači da je 2023. pao broj hrvatskih državljana koji žive u Njemačkoj za 3637.

Ukupno je krajem 2023. u Njemačkoj živjelo 434.035 hrvatskih državljana. Nekoliko godina ranije, 2016. u Njemačkoj je bilo prijavljeno 332.605 hrvatskih državljana. Broj osoba koje iz Hrvatske dolaze u Njemačku je od 2019., kada se u Njemačku iselilo 48.379 hrvatskih državljana, u stalnom padu. Isti trend se primjećuje i kod ostalih novijih članica Europske unije poput Rumunjske i Bugarske kod kojih je broj migranata u Njemačku posljednjih pet godina u stalnom padu.

Istodobno je u laganom porastu broj useljenika s Kosova i iz Sjeverne Makedonije, zemalja kojima je useljavanje omogućeno prema takozavnom pravilu o radnoj snazi sa zapadnog Balkana iz 2016. godine. Značajan porast bilježi se kod useljenika iz Sirije, Afganistana i Turske, pri čemu se ne radi o radnoj migraciji poput žitelja zemalja zapadnog Balkana, nego o podnositeljima zahtjeva za azilom.

Najnovije po kategorijama

Objavljeno u isto vrijeme

Pročitajte više s našeg weba