Ciljani nominalni iznos je 900 milijuna eura

TREĆA RUNDA: Od danas građanima na raspolaganju ‘trezorci’

Objavljeno: 27.05.2024. zagorjeinternational

Od danas pa zaključno do 11 sati idućeg ponedjeljka građani ponovno imaju mogućnost upisa trezorskih zapisa (TZ) Ministarstva financija. Uz objavu tog poziva, Vlada je već na svojoj drugoj sjednici nakon saborskog izglasavanja povjerenja okvirno najavila i sljedeću ulagačku priliku, prenosi Poslovni dnevnik

Oni koji imaju novca raspoloživa za ulaganje na malo dulji rok, a alternativa im je da ga drže u banci, za nešto više od mjesec dana moći će ga uložiti u nove državne obveznice. No, za razliku od jasnih pravila za netom započeti upis TZ-a, za obveznice se glavni parametri (a za male ulagatelje to je prije svega ročnost) još razmatraju. 

Ciljani nominalni iznos novih “trezoraca” postavljen je na ukupno 900 milijuna eura – 250 kroz tromjesečne, a 650 kroz one s dospijećem od godinu dana. Ministarstvo na kraju može prihvatiti i manji i veći iznos od ciljanog, ovisno o procjeni je li to, kako kaže ministar Marko Primorac, “oportuno za državni proračun i upravljanje javnim dugom”. 

Kao i u dosadašnja dva izdanja trezoraca u kojima je država upis omogućila i građanima i institucionalnim investitorima, i ovaj ima dva kruga, s tim da veliki, tzv. kvalificirani ulagatelji priliku za upis dobivaju tijekom dva sata dan nakon zatvaranja upisa za građane. 

Cijena se za građane definira unaprijed (za institucionalne ulagatelje vrijede aukcijska pravila), a godišnji prinos istovjetan je onom iz izdanja krajem veljače. Za ročnost od tri mjeseca iznosi 3,75 posto godišnje, a za onaj dospijeća od godinu dana 3,65 posto. 

Kod trezoraca on se “obračunava” kroz diskont pri upisu, što znači da se na 1000 eura nominalnog iznosa TZ-a koji će se isplatiti po dospijeću pri upisu tromjesečnog zapisa plaća 990,74 eura, a kod onog koji se isplaćuje za godinu dana 964,88 eura. 

Ministar smatra da bi interes građana opet mogao biti dobar, imajući u vidu današnje prinose na takva ulaganja i kamatne stope na tržištu za koje se očekuje postupno snižavanje. Vjeruje i da bi udio javnog duga koji drže domaća kućanstva već u kratkom roku moglo porasti sa šest na oko 10 posto, a dugoročni je cilj, kaže, da u njegovoj strukturi dominantno budu zastupljeni građani.

Najnovije po kategorijama

Objavljeno u isto vrijeme

Pročitajte više s našeg weba