"Činjenica je da nam uvijek pred turističku sezonu cijene idu gore, to je kod nas postao standard"

Hrana će opet poskupjeti, stručnjaci su zabrinuti: “Čovjek više ne zna koliko košta kruh, mlijeko…”

Objavljeno: 09.04.2024. zagorjeinternational

Hrvatska bi se mogla susresti s novim rastom cijena. Govorio je neki dan o tome i Boris Lalovac, bivši ministar financija i saborski zastupnik SDP-a, prenosi Index.

– Ono što je činjenica je da nam uvijek pred turističku sezonu cijene idu gore, to je kod nas postao standard. Cijene sigurno idu gore na ljeto, taj se dio neće zaustaviti. Potrebne su kvalitetnije analize Hrvatske narodne banke da vidimo što su stvarni uzroci – objasnio je Lalovac.

Hrvatska ima najvišu stopu inflacije u eurozoni

Eurostat je objavio i da je inflacija u Hrvatskoj iznosila 4,9 posto na godišnjoj razini, što je najviša stopa u eurozoni prema indeksu HICP. Državni zavod za statistiku objavio je prvu procjenu indeksa potrošačkih cijena, prema kojoj je u ožujku 2024. stopa inflacije iznosila 4,1 posto u odnosu na lanjski ožujak, dok je u odnosu na prethodni mjesec, to jest veljaču ove godine, porasla za 0,9 posto.

Inflaciju je prokomentirao i ministar financija Marko Primorac, kazavši kako je jedan od razloga koji su utjecali na razinu inflacije u ožujku rast cijena usluga, što je prije svega, kako je rekao, rezultat dobre turističke predsezone i Uskrsa koji je ove godine bio ranije.

Što ovakva inflacija znači u praksi? Index je usporedio cijene uskrsnih namirnica. Prema toj usporedbi, jaja smo 2020. plaćali 1,06 eura, a ove godine plaćamo ih 1,29 eura. Francuska salata je 2020. godine koštala 3.84 eura, sad košta 6,49 eura, kilogram šunke smo plaćali 5,57 eura, a danas plaćamo 6,49 eura…

Stručnjak: Turistička sezona će zasigurno utjecati na rast cijena

Može li se stvarno očekivati dodatni porast cijena? Ekonomist Damir Novotny objasnio je kako je naprimjer Njemačka na putu da bude ispod granice koju cilja Europska središnja banka.

– Ta granica je 2 posto, Njemačka je imala stopu rasta cijena od 2,2 posto. To je prihvatljivo. Hrvatska nije dio te priče i niz je strukturalnih razloga za to. Potrošači su spremni u većoj mjeri kupovati jer očekuju kako će vlada nastaviti s mjerama zaštite u smislu zamrzavanja cijena energije, ali i podizanja plaća u javnom sektoru. Plaće su snažno podignute, i to iznad rasta produktivnosti. Turistička sezona će zasigurno utjecati na rast cijena zbog toga što su cijene pojedinih proizvoda i usluga u Hrvatskoj ipak niže nego u ostalim zemljama eurozone, paritet kupovne moći je ipak niži u Hrvatskoj. Ljudi iz inozemstva u Hrvatskoj će uspoređivati cijene s cijenama u svojim zemljama, vidjet će da su niže i bit će spremni platiti te proizvode ili usluge. Za nas su ugostiteljske cijene možda visoke, ali kava i obrok su i dalje jeftiniji nego u Njemačkoj – kazao je Novotny o razlozima tog poskupljenja.

Dodao je da se cijene rada te usluga i proizvoda u krugu zemalja Njemačke, Austrije, Italije, Slovenije i Hrvatske ujednačavaju. Novotny smatra da će se i taj trend nastaviti.

– Tu onda razlog više nije monetarne prirode, već konvergencije prema eurozoni. Kad gledamo cijene hrane, u Hrvatskoj su ipak niže od ostatka eurozone. Meso je jeftinije, jaja su jeftinija, mlijeko je jeftinije. Skuplje je ono što uvozimo, to je naprimjer povrće – rekao je.

Istaknuo je kako je Hrvatska u poljoprivredi ovisna o uvozu, što doprinosi višim cijenama.

– Druge zemlje, poput Grčke, Španjolske ili Francuske, imaju viškove nakon što nahrane svoje stanovnike i turiste, Hrvatska nije u tom položaju, mora uvoziti i tako vrši pritisak na cijene. To su unutrašnji strukturalni problemi – rekao je i dodao kako je nezahvalno reći koliko bi cijene mogle porasti.

– Ako koristimo Big Mac Index, to je indeks cijena koji od 1986. objavljuje The Economist kao neslužbeni način mjerenja pariteta kupovne moći, cijene su i dalje niže nego u ostalim zemljama eurozone. U zemljama eurozone, osim cijena, rasle su i plaće, trend pada cijena je uslijed monetarnih mjera. Za razliku od ostalih zemalja, hrvatska vlada je reagirala suprotno, poticala je domaću potražnju. Umjesto da je novac uložila u proizvodne kapacitete, ona ga je uložila u povećanje plaća u javnom sektoru iznad realne produktivnosti i tako stvorila preduvjete za nastavak rasta cijena – kazao je Novotny, dodavši kako porasta neće biti po pitanju energetike.

“Kod povrća i općenito poljoprivrede stojimo loše”

Ljudi se obično pitaju hoće li se nakon smanjenja inflacije cijene ikad vratiti na staro.

– Ovisi od sektora do sektora, trebale bi tamo gdje su prenapuhane. Mi obično gledamo maloprodajne cijene, ali tu je bitno naglasiti kako bi moglo doći do značajnih korekcija cijena stanova. Nema više takve potražnje, ona se prepolovila. Hrvatske vlade su poticale kupovine subvencioniranim kreditima, ali ta je potražnja dosegla vrhunac. Očekuje se pad. Što se tiče hrane, hrvatska proizvodnja mesa je relativno snažna, tu se može dogoditi pad cijena. Kod povrća i općenito poljoprivrede stojimo loše i tu će se nastaviti pritisak – objasnio je Novotny.

Predsjednica Udruge za zaštitu potrošača Ana Knežević rekla je za Index kako je ovo ne iznenađuje jer je podizanje cijena stara priča.

– Naše vlasti govore kako je sve bolje i bolje, a zapravo je gore. Svatko tko kupuje namirnice tome može posvjedočiti. Rasle su cijene cijelu 2022., cijelu 2023., vidjeli smo što je bilo s uvođenjem eura, ljudi su zaokruživali cijene. Sad dolazi sezona i, koliko vidimo, opet će sve poskupjeti – rekla je Knežević.

Dodala je kako su cijene apsurdne.

– Premijer Plenković se hvali da je povećao plaće, dao veće mirovine, a inflacija to sve pojede. Poskupjet će sigurno hrana, voće i povrće. Evo, grincek, povrće za juhu, dođe dva eura. Pa to je koštalo četiri, pet kuna, što se dogodilo da to poskupi do te mjere? Teško je pratiti cijene uopće, sama ih ne mogu pratiti. Više čovjek ne zna koliko košta kruh, mlijeko, 20 dekagrama kave. To sad nitko ne zna – zaključila je Knežević.

Najnovije po kategorijama

Objavljeno u isto vrijeme

Pročitajte više s našeg weba