Dvorci, kurije, stari zamci, Hrvatsko zagorje je iznimno poznato i cijenjeno upravo po takvim građevinama. No, moramo priznati i reći da oni nisu samo cigla i opeka. Kad su građeni, misao vodilja je kod svakog od njih bila ljudska potreba, kako ona obrambena u nekadašnjim ratnim vremenima, tako i u miru za život vlastele.
Iznimka nije ni najpoznatiji dvorac, Trakošćan. A kako bi posjetitelji lakše uronili u minulo razdoblje kad su dvorcem šetali grofovi i grofice često se upriličenju kostimirane predstave. Upravo tu na scenu stupaju posebne haljine umjetnice Darije Prše. Iz Dvora Trakošćan su nam ispričali više o samoj izložbi koja se otvara danas u 18 sati.
Za početak, moramo primijetiti kako ste za Dan žena pripremili zanimljivu izložbu koja je upravo iz domene nježnijeg spola, a spaja duh umjetnosti i ljepotu – o čemu je tu zapravo riječ?
Za Dan žena pripremili smo zanimljivu izložbu koja slavi snagu, ali i krhkost, ljepotu i umjetnost nježnijeg spola. Posjetitelji će imati priliku uroniti u bogatstvo ženskog stvaralaštva i doživjeti spoj duha umjetnosti i ljepote. Osim što slavimo žensku umjetnost, također želimo istaknuti važnost ravnopravnosti spolova i podrške ženama u umjetničkim i svim drugim sferama života. Ova izložba predstavlja priliku za refleksiju, inspiraciju i zajedništvo, te poziva publiku da se pridruži u slavljenju ženske snage i ljepote.
Samouka umjetnica Darija Prša nije nepoznanica na Hrvatskoj sceni. Poznata je po skulpturama na obali Drave, no ipak je manje poznato da izrađuje haljine od papira i to povijesnog karaktera. Kako je došlo do suradnje Dvorca Trakošćan i umjetnice?
Umjetnica nas je kontaktirala s idejom o izlaganju povijesnih haljina od papira u interijeru Dvorca Trakošćan te smo odlučili realizirati suradnju, s obzirom na to da nam se ideja jako svidjela. Haljine na neki način upotpunjuju doživljaj interijera i dočaravaju različita stilska razdoblja.
Pošto će biti izložene haljine iz različitih vremena, na koji način je zamišljena sama izložba? Radi li se o razdobljima koja su usko vezana za sam Dvorac Trakošćan? Je li dvorac možda poslužio kao inspiracija umjetnici?
Izložbom su spomenute haljine postavljene na drugom katu Dvorca Trakošćan. Sam stalni postav je organiziran tako da su prostorije drugog kata jednostavnije uređene, služile su kao spavaonice gostima koji su dolazili u posjetu. Ovdje su zasebno izložene zbirke namještaja raspoređenog prema stilskim periodima od baroka do neorenesanse. Haljine su prigodno smještene u prostorije koje im stilski najbolje odgovaraju. Inspiraciju crpi iz umjetničkih djela u drugim tehnikama.
Kako se točno izrađuju haljine od papira? Jesu li one nosive?
Haljine od papira Darije Prše nisu predviđene za nošenje, riječ je o pomaku od uporabnog predmeta ka umjetničkom djelu. Prvo se izrađuje konstrukcija od žice, koja se potom ‘oblači’ u papir.
Slično kao i s pijeskom, ovi eksponati isto imaju nešto kraći rok trajanja. Koja je tu zapravo tehnika po srijedi, odnosno koji se materijali koriste? Jesu li ove kreacije ekološki prihvatljivije od neki drugih replika povijesnih nošnji?
Papir koji je korišten uglavnom je natron papir i bijeli tanki papir za umatanje, umjetnica koristi razne pigmente i sprejeve, boje, ljepila… ponekad kombinira i druge materijale poput čipke koji pomažu dočarati ono što papir ne može. Upotreba efemernih materijala u umjetnosti postaje sve značajnija kao način izražavanja prolaznosti vremena, ljudskih iskustava i prirodnih procesa. Umjetnici često koriste efemerne materijale poput pijeska, papira, lišća ili leda kako bi naglasili prolaznost vremena i prirodnih procesa. Kroz njihova djela, ističu kako su promjene i propadanje dijelovi života i svijeta oko nas. Neki od ključnih aspekata upotrebe efemernih materijala u umjetnosti su i isticanje prolaznosti, interakcija s okolinom, a papir kao materijal potiče i na razmišljanje o održivosti i potrošnji resursa. Umjetnici mogu koristiti reciklirane ili organske materijale kako bi istaknuli važnost očuvanja okoliša i smanjenja otpada. U cjelini, upotreba efemernih materijala u umjetnosti pruža dublji uvid u prirodu prolaznosti, transformacije i ljudske percepcije vremena. Ova vrsta umjetnosti potiče gledatelje na promišljanje o svojem odnosu prema prolaznosti i važnosti trenutka.
Koliko treba vremena za ‘šivanje’ jedne ovakve haljine?
Izrada haljine uglavnom traje dva do tri tjedna pošto je to vrlo krhak materijal pa je stoga proces izrade dosta kompliciran i dugotrajan.
Koliko vidimo iz najave događanja, danas će, osim izložbe, Darija održati i predavanje. Što će se moći ćuti na njemu? Događaj će biti praćen i glazbenom podlogom?
Neće biti riječ o tipičnom strogom predavanju, nego više o opuštenoj šetnji kroz postav u pratnji umjetnice. Ona će tom prilikom reći nešto više o svom kreativnom stvaralaštvu i odgovoriti na eventualna pitanja. Govorit će o tehničkoj strani stvaralaštva, inspiraciji za svoje haljine od papira, modi odijevanja kroz duže periode… te o procesu rada i izazovima u stvaranju i oblikovanju predložaka haljina.
Tako je, cijeli događaj također će biti popraćen i glazbenim sadržajem. Ovom prilikom ugošćujemo Zoran Schmitz trio – Zoran Schmitz (CRO), Johannes Mandl (AT) i Miha Lampe (SLO), koji će upotpuniti događanje vrsnom jazz glazbom.
Za one koji možda neće stići na otvorenje, do kad ostaje otvorena ova izložba?
Izložba ostaje otvorena od 8. ožujka do 10. travnja u stalnom postavu Dvora Trakošćan.
Sufinancirano sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.