Dvostruko više nego godinu ranije

STVARNO IMPRESIVNO: Banke u Hrvatskoj lani zaradile čak 1,4 milijarde eura

Objavljeno: 02.03.2024. zagorjeinternational

Vlasnici banaka s prošlom godinom imaju itekako razloga za zadovoljstvo. Neto dobit dosegla je 1,4 milijarde eura, udvostručivši se u godinu dana, piše Poslovni dnevnik.

Na valu rasta referentnih kamata u borbi s inflacijom banke su ostvarile rekordne kamatne prihode usmjeravajući likvidnost (u kojoj plivaju nakon ulaska u eurozonu) u izdašne prekonoćne depozite kod Europske središnje banke, dok su kamatni troškovi rasli bitno sporijim tempom.

Takva ‘savršena oluja’ za domaćih dvadeset banaka donijela je dugo neviđene povrate, prinos na imovinu (ROA) povećao se s jedan na 1,8 posto, a prinos na uloženi kapital skočio s 8,2 na 15,5 posto.

Glavni igrači bez promjena

– Rezultat je to porasta dobiti tekuće godine, pod utjecajem snažnog povećanja kamatnih prihoda. Znatan doprinos rastu tih prihoda dali su i prihodi na prekonoćne depozite kod HNB-a – komentiraju u središnjoj banci.

Među glavnim igračima nema bitnih promjena. Zagrebačka banka s 26 posto tržišnog kolača, pod kišobranom talijanskog UniCredita, imala je 450,4 milijuna eura dobiti (u najavi je i dividenda), u usporedbi s lanjskih 237 milijuna eura. U vlasništvu talijanske Intese, slijedi Privredna banka Zagreb s 314 milijuna eura (lani 190 milijuna eura).

Austrijski Erste matičnoj grupaciji isporučuje 219 milijuna eura (90-ak milijuna izdašnije), a OTP matičnoj grupaciji u Budimpešti isporučuje 135 milijuna eura (45 milijuna više nego lani). Na ljestvici najvećih, HPB je pripajanjem NHB-a, nekadašnjeg Sberbanka, preskočio Raiffeisen približivši se devet posto udjela, a u 2023. bilježi 80 milijuna eura dobiti.

Austrijski Raiffeisen godinu je završio s gotovo 60-ak milijuna eura više na godišnjoj razini, ukupno 96 milijuna eura. Podvuče li se crta pod rezultate (zasad još uvijek nerevidirane), lanjska godina bila je problematična samo za J&T koja ju je jedina završila u minusu, s 1,5 milijuna eura, nastavljajući u istom tonu kao lani.

Ključni pokazatelji kapitaliziranosti sustava ostaju na visokim su razinama, a stopa ukupnog kapitala blago se smanjila na 23,6 posto pod utjecajem smanjenja ukupnog kapitala i povećane izloženosti rizicima, no sve banke imale su stopu ukupnog kapitala veću od minimalnih osam posto, ocjenjuje regulator. Ukupna aktiva povećala se za 3,5 posto na 78,6 milijardi eura.

Najnovije po kategorijama

Objavljeno u isto vrijeme

Pročitajte više s našeg weba