Evo što kažu iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja

Proglašenje parka prirode u Hrvatskom zagorju – Gdje smo?

Objavljeno: 20.02.2024. zagorjeinternational

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja intenzivno radi na aktivnostima zaštite Ivanščice, Strahinjčice, Maceljske gore i Ravne gore u kategoriji parka prirode. Riječ je o ideji pokrenutoj još 2009. godine, a oživljenoj 2021. godine kroz inicijativu više saborskih zastupnika, gradonačelnika i načelnika te dva župana.

Tijekom siječnja je s Krapinsko – zagorskom županijom i Varaždinskom županijom usuglašen načelni obuhvat budućeg parka površine preko 31 000 hektara. Održane su i konzultacije s predstavnicima 14 gradova i općina čiji je prostor obuhvaćen prijedlogom granice. Cilj je bio upoznati ih s kategorijom parka prirode i učincima koje će imati na stanovništvo tog kraja, ali i prikupiti njihova mišljenja.

Što je park prirode?

Park prirode je prostrano prirodno ili dijelom kultivirano područje kopna i/ili mora velike bioraznolikosti i/ili georaznolikosti, s vrijednim ekološkim obilježjima, naglašenim krajobraznim i kulturno-povijesnim vrijednostima. Park prirode ima i znanstvenu, kulturnu, odgojno-obrazovnu te rekreativnu namjenu.

Što park prirode donosi?

Park prirode pogodan je oblik zaštite većih vrijednih prostora kakvo je Hrvatsko zagorje jer istovremeno omogućuje zaštitu prirodnih vrijednosti, ali i korištenje prirodnih dobara. Proglašenjem parka prirode očekuje se da upravo prirodne i krajobrazne vrijednosti u sinergiji s bogatom kulturno-povijesnom baštinom postanu osnova razvoja ovog dijela Hrvatskog zagorja.

Park prirode prilika je za prepoznatljivost i dodatnu promociju područja na nacionalnoj i međunarodnoj razini, razvoj održivog turizma, rekreativnih sadržaja u prirodi, ukupan razvoj područja te veću i lakšu dostupnost EU fondova za financiranje projekata očuvanja prirodnih i kulturnih vrijednosti. Kao primjere povlačenja sredstava EU fondova u unaprjeđenju posjetiteljske infrastrukture na području parkova prirode mogu se izdvojiti Nebeska šetnica (PP Biokovo), Geoinfo centar Voćin (PP Papuk), posjetiteljski centar Poklon (PP Učka), Cerovačke špilje (PP Velebit) i dr.

Park prirode svakako će pridonijeti očuvanju kvalitete života i zdravlja ljudi područja kroz očuvanje seoskih domaćinstava i ublažavanje trenda depopulacije. U prilog gornjoj konstataciji govori izjava načelnika općine Stubičke Toplice Josipa Beljaka, čija općina se nalazi u obuhvatu Parka prirode Medvednica:

– Sa zadovoljstvom mogu istaknuti da je 80 posto površine općine Stubičke Toplice obuhvaćeno Parkom prirode. Uvjeti koje Park prirode propisuje su sami po sebi nešto ‘stroži’ u odnosu na uobičajene, no upravo su oni garancija racionalnog korištenja prostora sa što manjom destrukcijom okoliša. Upravo takva planska aktivnost svih dionika u procesu doprinosi prirodnoj ravnoteži, održivom razvoju, očuvanju prirodnih bogatstava te bioraznolikosti. Očuvana priroda jedan je od najvažnijih razloga doseljavanja mladih u našu općinu te ujedno prilika za sve da iskoriste ovakve uvjete bilo u smislu proizvodnje domaće hrane ili bavljenja turizmom. Suradnja s ustanovom PP Medvednica je do sada bila odlična i vjerujem da će biti i dalje – izjavio je načelnik Beljak.

Parkom prirode upravlja Javna ustanova koju osniva Republika Hrvatska uredbom Vlade. Javna ustanova bit će posrednik u razvoju područja u smislu davanja podrške lokalnom stanovništvu u komunikaciji s institucijama nadležnim za poljoprivredu i druge grane gospodarstva. Također, bit će partner u osiguravanju certificiranja, promocije i plasman lokalnih proizvoda, kao i obnove kulturno-povijesne baštine, istovremeno radeći na promicanju područja parka kao destinacije za posjećivanje i održivi turizam. Primjer kvalitetne suradnje s lokalnim stanovništvom nalazimo u Parku prirode Papuk gdje četrdesetak lokalnih proizvođača i pružatelja usluga koriste logotip ‘100% Papuk’ sa sloganom ‘S gore koja pamti more’.

Logotip je znak povjerenja, kvalitete, zemljopisnog podrijetla, održivog i ekološki prihvatljivog upravljanja, zaštite prirode i tradicije s kojom korisnik logotipa i slogana, koji je stekao pravo na njihovu uporabu, na tržištu osigurava proizvode i usluge koji su njima označeni. Cilj je ostvariti međusobnu suradnju i povezivanje lokalnih proizvođača s područja Parka, omogućiti im bolji plasman proizvoda i usluga, poboljšati promociju te im na taj način pomoći stvoriti uvjete za proširenje proizvodnje, ali i tržišta. Jedan od korisnika je OPG Galić Tomislav koji ističe:

– Naši lješnjaci brižno su proizvedeni u ekološkom nasadu u malom mjestu na padinama Papuka. Logo ‘100% Papuk’ na naljepnici ambalaže ponosno svjedoči da dolazimo iz kraja koji je ekološki osviješten i uz to ističe ekskluzivnost pojma ‘domaće’ u kontekstu prisutnosti proizvoda različite kvalitete iz cijelog svijeta. Aktivno planinarimo po cijeloj Europi, no Papuk je Papuk, a kroz logo naši kupci osvještavaju da jedu domaći proizvod i povezuju ga s lokacijom, naš lješnjak više ne dolazi ‘tamo negdje s kontinenta’ – rekao je Galić.

Zadovoljne dionike zaštićenog područja ističemo i u području Parka prirode Žumberak-samoborsko gorje te izdvajamo nekoliko izjava vlasnika OPG-ova te stanovnice parka:

– Suradnja s upravom Parka prirode mi je donijela veću vidljivost na inozemnom tržištu i dolazak stranih turista u moj kamp – Etno kuća pod Okićem.

– Kupci naših poljoprivrednih proizvoda na tržnici cijene činjenicu da proizvodimo u Parku prirode. – OPG Ljubica Bubanović. 

– Ugostiteljstvo u Parku prirode ima veću vrijednost jer gosti cijene prirodna bogatstva i zaštićenu prirodu – Obrt za ugostiteljstvo Curan, Planinarski dom Žitnica na Japetiću.

– Rad u zaštićenom području Parka prirode dovodi više gostiju, domaćih i stranih, gosti traže mir i čistu prirodu – OPG Ana Marija Petretić.

– Suradnja s upravom Parka prirode povezala nas je sa sportskim društvima iz našeg kraja i omogućila organizaciju raznih natjecanja u našem okruženju. To nam dovodi uvijek nove posjetitelje u naš objekt – OPG Mihaela Kos.

– Kao jedan od rijetkih stanovnika Parka prirode Žumberak-Samoborsko gorje, s ponosom mogu reći da živim u jednom od najljepših prirodnih područja. Uživam u svakom trenutku provedenom u ovom predivnom okruženju, gdje priroda odiše svojom čarolijom i mirom. No, s tim privilegijama dolazi i odgovornost. Prilagođavanje određenim pravilima i razmišljanje iz perspektive stanovnika unutar zaštićenog područja ključno je za napredak parka. Samo tako možemo osigurati da park nastavi svoja nastojanja u očuvanju prirode, dok istovremeno koristimo sve njegove privilegije. Zahvalna sam što imam priliku biti dio ovog jedinstvenog ekosustava i doprinijeti njegovom prosperitetu – Monika Šajatović Bračika, Jezernice.

Osnivanje Javne ustanove donosi i nova radna mjesta. U početku će to biti mali broj zaposlenika, ali s vremenom taj broj će rasti te postoji i mogućnost sezonskog zapošljavanja.

Iskustva u drugim zaštićenim područjima Republike Hrvatske potvrdila su već u prvim godinama nakon uspostavljanja zaštite pojačan razvoj turizma i porast broja domaćih i stranih posjetitelja. Tako se očekuje da će i Hrvatsko zagorje imati koristi od učinaka koje će turizam donijeti, a utjecat će i na cjelokupno gospodarsko stanje područja.

Navedeno potvrđuje izjava načelnika općine Bistra Daniela Drviša, također s područja Parka prirode Medvednica:

– Preko 40 posto površine Općine Bistra nalazi se u zaštićenom području u sklopu Parka prirode Medvednica. Zahtjevno i izrazito teško je materijalno kvantificirati doprinos zaštićenog područja na našu Bistru. Isti se najčešće odražava na indirektan doprinos kontinuiranom vraćanju posjetitelja i korištenju razvijene, uređene i održavane planinarske infrastrukture i uređenih poučnih staza duž Parka prirode Medvednica. Doprinos rendžera u očuvanju netaknute prirode i provođenju pravila ponašanja vidljiv je i doista možemo potvrditi da se posjetitelji pridržavaju pravila ponašanja. Održivi razvoj ruralnog područja i bez zaštićenog područja neraskidivo je povezan s očuvanjem bioraznolikosti i krajobrazne raznolikosti. Prostorno planska uređenost i ujednačenost pročelja građevina i okućnica dodatan su značaj vrijednosti zaštićenog područja i doprinos razvoju vizure mjesta. Suradnja Javne ustanove Park prirode Medvednica i Općine Bistra uvijek je bila na zadovoljavajućoj razini. U vidu rješavanja komunalne problematike divljih odlagališta i mnogih drugih nepredviđenih problema uključivanjem Javne ustanove Park prirode Medvednica u rješavanje istih uvijek se puno brže riješilo jer prednost uvijek ima zaštićeno područje i takvi problemi se rješavaju prioritetno što je svakako olakšica i lokalnoj samoupravi na predmetnom području daje dodatno zaleđe u pogledu očuvanja komunalnog reda i uređenosti mjesta. Zaštićeno područje kao što je Park prirode je generator razvoja lokalne zajednice, kako razvoja turizma, ugostiteljstva, vrijednosti OPG-ova tako i direktnog pozitivnog utjecaja na proračun jedinice lokalne samouprave – rekao je Drviš.

Gospodarske djelatnosti u parku prirode

U parku prirode mogu se odvijati gospodarske i druge djelatnosti (uključujući proizvodnu i industrijsku djelatnost) i zahvati koji nemaju značajan negativni utjecaj na bitna obilježja i ulogu  parka. Stoga se ne predviđaju znatnija ograničenja na ovom području. Prisutnost čovjeka osnovni je preduvjet za očuvanje prostora parka te bi svako neosnovano zaustavljanje djelatnosti koje može rezultirati odseljavanjem stanovništva bilo izrazito nepovoljno i sa stanovišta zaštite prirode.

Šumarstvo će se i dalje odvijati temeljem osnova, odnosno programa gospodarenja šumama,  lovstvo temeljem lovnogospodarskih planova, a ribolov temeljem planova upravljanja ribolovnim vodama. Nakon proglašenja parka prirode ovi planski dokumenti nastavit će se primjenjivati do isteka važenja. Novi planski dokumenti za obavljanje ovih djelatnosti/aktivnosti prolazit će istovjetan postupak kao i prije proglašenja parka pri čemu će se sagledati vrijednosti parka prirode i po potrebi propisati odgovarajući uvjeti zaštite prirode. U slučaju šumskogospodarskih planova ovi se uvjeti pretežito odnose na uspostavu suradnje s javnom ustanovom parka prilikom provedbe mjera vezanih za izvlačenje drva iz šume, zatim na obvezu sanacije eventualnih oštećenja posjetiteljske infrastrukture parka, na zamjenu stranih vrsta drveća zavičajnim. Kada su u pitanju planirane šumske ceste i protupožarne prosike potrebna su ishođenja dopuštenja ministarstva nadležnog za poslove zaštite prirode.

Iskustva iz postojećih parkova prirode pokazuju uspješne suradnje između javnih ustanova – upravljača parkom i drugih sektora nadležnih u području. Izdvajamo izjavu predsjednika Lovačkog društva ‘Vepar’, Donja Stubica Stjepana Cesarca i njegovog viđenja lovišta u Parku prirode Medvednica.

– U Rješenju Ministarstva zaštite okoliša i prirode od 2. svibnja 2016. godine propisani su uvjeti zaštite prirode u PP ‘Medvednica’, LD ‘Vepar’, Donja Stubica što mi u potpunosti poštujemo. Jedna od točaka se odnosi na zabranu lova unutar granica Parka subotom, nedjeljom i državnim praznikom, što donekle otežava provođenje lovnogospodarske osnove na spomenutom području, skupni lovovi na divlju svinju. Ove lovove  nadoknađujemo lovovima po nalaženju divljih svinja u radne dane u popodnevnim satima. Organiziramo i lovove iz zatvorenih čeka te na taj način izvršavamo obaveze iz lovnogospodarske osnove. Suradnja s djelatnicima parka prirode je na vrlo visokom nivou i očituje se kroz sudjelovanje u zajedničkim akcijama na održavanju Parka prirode čistim i ugodnim mjestom za životinje i ostale korisnike parka (planinari, sakupljači šumskih plodova, šumari, šetači). Zajedno s policijom bi trebalo svesti na najmanju moguću mjeru, tj. zabraniti vožnju quadovima i croserima šumskim stazama i puteljcima zbog uznemiravanja i rastjerivanja životinja. Na osnovu svega gore navedenoga mislim da proglašenje određenog područja parkom prirode i striktno provođenje propisanih uvjeta zaštite prirode pomaže u zaštiti flore i  faune na tom području – rekao je Cesarec.

Sakupljanje biljnih i gljivnih vrsta

Sakupljanje biljnih i gljivljih vrsta koje nisu posebno zaštićene, u komercijalne svrhe, u svrhu prerade, trgovine i drugog prometa dozvoljeno je, kao i izvan granica parka prirode, uz dopuštenje ministarstva nadležnog za poslove zaštite prirode i pribavljenu suglasnost vlasnika ili ovlaštenika prava na zemljištu. Dakle, moguće je sakupljati vrganje, lisičice, trubače, glog, paprat i slične vrste koje nisu na posebnoj zaštiti uz dopuštenje ministarstva koje propisuje uvjete sakupljanja.

Ograničenja se prvenstveno odnose na nacionalne parkove i stroge rezervate gdje je bilo kakvo sakupljanje zabranjeno. U parku prirode, kao i izvan njegovih granica, nije dopušteno komercijalno korištenje strogo zaštićenih vrsta, kao što su primjerice kockavica, tisa, blagva, maglen i sl. Sve ostale vrste koje nisu posebno zaštićene slobodno se sakupljaju u parku prirode uz, kako je već napomenuto, pribavljeno dopuštenje ministarstva.

Sakupljanje za osobne potrebe definirano je odgovarajućim pravilnikom (Pravilnik o sakupljanju zavičajnih divljih vrsta) i za isto nije potrebno ishoditi dopuštenje ministarstva. Pravilnikom su definirane dnevne količine koje se smiju sakupiti, a koje vrijede i za područja izvan granica parka prirode. Prilikom sakupljanja vrsta za osobne potrebe primjenjuju se mjere zaštite iz rečenog Pravilnika.

Gradnja u parku prirode

Za park prirode Hrvatski sabor donosi Prostorni plan područja posebnih obilježja. Do donošenja tog plana na prostoru parka vrijedi sva važeća prostorno planska dokumentacija (prostorni plan županije, prostorni planovi općina i gradova te generalni urbanistički planovi). Izmjene i dopune navedenih prostornih planova, po proglašenju parka prirode, moraju sagledati vrijednosti radi kojih je park proglašen.

Kroz postupke izdavanja dopuštenja za građenje i druge zahvate u parku prirode utvrđuju se uvjeti zaštite prirode (posebni uvjeti) koji se najčešće vežu uz pitanja: tradicijske gradnje, regulacije zbrinjavanja otpadnih voda, održivog korištenja prirodnih dobara, sprječavanja uništavanja i unaprjeđenja postojećih ekosustava, očuvanja vodotoka i izvorišta, izvođenja novih šumskih cesta i drugih prometnica, regulacije (zabrana) kretanja vozila izvan cesta, putova i sl.

Karlobag je jedna od općina koja je gotovo cijelom površinom u Parku prirode Velebit i u ekološkoj mreži Natura 2000, a primarno je orijentirana na turizam. Načelnik Boris Smojver o iskustvima suradnje s Parkom prirode kaže:

– Međusobnom suradnjom i dogovorom definiramo okvire razvoja i prihvatljivih projekata na našem području izravno na terenu dok bi to bilo nemoguće ukoliko bi nadležnost bila isključivo na ministarstvu i županiji. Isto tako veliki je broj projekata koje je moguće realizirati u partnerstvu s Javnom ustanovom parka prirode radi većeg broja natječaja na koji se možemo prijaviti pri čemu kod prijava na nacionalna i EU sredstva ostvarujemo veći udio sufinanciranja od strane fondova i veći broj bodova nego da se na ista prijavljujemo samostalno. Javna ustanova parka prirode na našem području provodi i projekte razvoja turističke infrastrukture u vidu penjališta, poučnih i biciklističkih staza što pridonosi boljoj turističkoj ponudi i većem broju posjetitelja naše općine – rekao je Smojver.

Najnovije po kategorijama

Objavljeno u isto vrijeme

Pročitajte više s našeg weba