Potražnja na hrvatskom tržištu rada je na povijesno najvišim razinama, ali i dalje postoje profesije koje teško mogu naći zaposlenje. S druge strane, lista deficitarnih zanimanja obuhvaća široki spektar zanimanja u građevini, ugostiteljstvu i zanatskim uslugama, zdravstvu i obrazovanju, prenosi Poslovni.

Hrvatski zavod za zapošljavanje proveo je godišnju analizu tržišta rada i objavio listu deficitarnih i suficitarnih zanimanja. Na osnovi prognoziranog položaja pojedinih zvanja na tržištu rada izradio je i preporuke u pogledu povećanja ili smanjenja broja upisanih učenika i studenata u pojedine obrazovne programe.

Na listi obrazovnih programa u kojima treba povećati broj upisanih i stipendiranih učenika prednjače dvogodišnje i trogodišnje srednje strukovne škole u kojima se obrazuju deficitarni kadrovi u području građevinarstva i uslužnih djelatnosti, piše tportal.

U građevini nedostaje kvalificiranih radnika gotovo svih zvanja, a najviše se traže tesari, armirači, fasaderi, zidari, krovopokrivači i keramičari.

U sektoru zanatskih usluga kronični je manjak elektroinstalatera, automehaničara, stolara, staklara, vodoinstalatera, bravara, instalatera grijanja, soboslikara, dimnjačara i tapetara. U ugostiteljstvu i turizmu nedostaje kuhara i konobara, a u prometu svih kategorija vozača.

U strukama za koje je potrebno četverogodišnje ili petogodišnje srednjoškolsko obrazovanje najveći je manjak zdravstvenih kadrova. Na tržištu rada najviše nedostaje medicinskih sestara, farmaceutskih tehničara, zdravstveno-laboratorijskih tehničara i primalja.

Na sveučilišnoj razini primarno se preporučuje povećanje kvota i stipendija na studijima u STEM područjima znanosti (matematika, medicina, strojarstvo, računarstvo).

Lista suficitarnih zanimanja manja je, ali na njoj se već godinama pojavljuju iste struke. U četverogodišnje ili petogodišnje srednjoškolskom obrazovanju na ‘crnoj’ listi su ekonomisti, grafički urednici-dizajneri, hotelijersko-turistički tehničari, veterinarski tehničari, prehrambeni tehničari i tehničari cestovnog prometa.

Teško zapošljivi smjerovi na sveučilišnim studijima su dizajn, povijest umjetnosti, komparativna književnost, novinarstvo, komunikologija, politologija, etnologija i kulturna antropologija, kineziologija, sociologija, agroekologija i ekonomija.

U ‘top 5’ najtraženijih zanimanja u prošloj godini našli su se prodavač, konobar, kuhar, skladištar i vozač, koji se u odnosu na 2022. sa šestog popeo na peto mjesto i tamo zamijenio zanimanje knjigovođe.

Na rang ljestvici najtraženijih zanimanja najviše je pao interes za programerima koji su s 12. pali na 23. mjesto, dok su se teleoperateri i učitelji popeli za četiri mjesta.