Kroz svih pet sastavnica u 2023. prošlo je ukupno 312.806 posjetitelja

IZUZETNI REZULTATI: Muzeji Hrvatskog zagorja već godinama među najposjećenijim kulturnim ustanovama u Hrvatskoj

Objavljeno: 12.01.2024. zagorjeinternational

Ravnatelj Muzeja Hrvatskog zagorja Jurica Sabol u Muzeju krapinskih neandertalaca održao je konferenciju za medije na kojoj je predstavio rezultate rada Muzeja Hrvatskog zagorja u protekloj godini, a usput je najavio i što očekuje Muzeje u 2024.  

Protekla je godina, istaknuo je ravnatelj Sabol, bila obljetnička. Najprije se obilježilo 450. godina od seljačke bune, zatim 30 godina rada Muzeja Hrvatskog zagorja kao najkompleksnije baštinske ustanove u ovom dijelu Europe, potom 50 godina Muzeja seljačkih buna, a posljednja obljetnica bila je 70 godina rada najstarije sastavnice MHZ-a, Muzeja ‘Staro selo’ Kumrovec. 

– Nama je za poslovanje izuzetno bitno to da smo uspjeli ostvariti sve programe, projekte i investicije koje smo planirali prema planu i programu, a realizirane su i neke nenadane investicije – započeo je ravnatelj Sabol.

Pun pogodak

– Tijekom cijele godine se u svih pet ustrojstvenih jedinica održavaju pedagoški programi i projekti, a jedinstveni smo po programu ‘Na konju u muzeje’ koji je započeo 2022. u studenome. Da je ovaj program pun pogodak, govori nam i podatak da je prve godine bilo prijavljeno 50-ak sudionika, a 2023. godine smo imali više od 170 djece u svih pet muzeja – istaknuo je Sabol. 

Muzej ‘Staro selo’ Kumrovec prošle je godine zabilježio značajan porast broja posjetitelja.

– U Muzeju ‘Staro selo’ imali smo tri tematske izložbe od kojih je jedna bila gostujuća Muzeja na otvorenom iz Srbije ‘Sirogojno’. Moram istaknuti odličnu suradnju s Općinom Kumrovec, ali i s Turističkom zajednicom tog područja jer smo u suorganizaciji s njima realizirali brojna događanja poput WRC-a, ‘Dana mladosti-radosti’, ‘Tie Fly’ okupljanje luksuznih automobila, zatim jubilarnu ‘Zagorsku svadbu’, ‘Martinje u Kumrovcu’ te manifestaciju ‘Eko, etno, fletno’ gdje sudjeluje i Krapinsko – zagorska županija – naveo je ravnatelj.

Što se investicija u Kumrovcu tiče, posebno je istaknuo radove koji su obavljeni na muzejskoj infrastrukturi koja se ubraja u zaštićenu arhitekturu Hrvatskog zagorja. 

– Ove smo godine uspjeli obnoviti i zamijeniti čak šest pokriva – pet slamnatih te jedan od betonskog crijepa. To je bila investicija vrijedna više od 60.000 eura, a realizirali smo ju uz potporu Ministarstva kulture i medija. Zanimljiv je podatak da u Hrvatskoj za ovaj projekt nije bilo dosta slame, pa smo morali naručivati iz Mađarske – istaknuo je Sabol.

Kada se zbroje sve manifestacije i programi, kumrovečki je muzej zabilježio 97.448 posjetitelja i drugi je najposjećeniji muzej u sastavu Muzeja Hrvatskog zagorja. 

Galerija Antuna Augustinčića u Klanjcu, iako je najslabije posjećena sastavnica MHZ-a, također je zabilježila dobar broj posjetitelja te porast u odnosu na godinu ranije. U Galeriju je tako u 2023. stiglo ukupno 9977 posjetitelja. 

– Uz tradicionalne izložbe koje se održavaju tijekom godine, Galerija u Klanjcu jedina je ustanova u kulturi u Hrvatskoj koja obilježava Međunarodni dan mira u rujnu, a bitno je istaknuti i izložbu ‘Mladi kipari’ kroz koju im galerija omogućava da svoje radove po prvi puta predstave javnosti kroz muzejsku izložbu. Na taj način potičemo angažman mladih, nadarenih ljudi kojima se omogućava prilika da svoje radove predstave na profesionalan način – rekao je Sabol te od investicija posebno istaknuo dopunske radove na novom studiju, a bilo je i radova na krovištu objekta. 

Nadalje, u Dvoru Veliki Tabor održala se jedna izložba, no Tabor je tijekom čitave godine ugostio brojna događanja poput ‘Tabor Film Festivala’, održane su mnoge radionice za djecu, a tu je onda bio i tradicionalni likovni natječaj na temu Veronike Desinićke. Također, Sabol je posebno istaknuo da je Dvor Veliki Tabor u 2023. godini bio jedan od dobitnika vrijednog priznanja tvrtke ‘Google’, ‘Zlatni pin’. Dodajmo i činjenicu da je Dvor u 2023. obišlo 39.950 posjetitelja. 

Muzej seljačkih buna prošle je godine obišlo 22.607 posjetitelja, a ravnatelj je posebno istaknuto da je Muzej bio domaćin nikad uspješnijem izdanju ‘Ljeta u dvorcu Oršić’. 

– Održani su mnogobrojni koncerti, po prvi puta bio je održan rock&blues festival ‘Z brega nadol’. Također, tu su bili i brojni drugi koncerti, predstave, ali i izložbe poput one prvog direktora Muzeja Hrvatskog zagorja Zorislava Drempetića Hrčića ili pak ‘Trijenale zagorskog suvenira’. Ono što je važno posebno istaknuti je da je dvorac stradao u potresu 2020. godine, pa smo kroz Fond solidarnosti uspjeli izvršiti prvu fazu konstrukcijske obnove dvorca vrijednu više od 770.000 eura. S tim smo sredstvima kompletno uredili muzejsku čuvaonicu što je izuzetno bitno za muzejsku djelatnost jer uvijek imamo problem sa skladišnim prostorom – kazao je ravnatelj. 

Potom se osvrnuo na Muzej krapinskih neandertalaca koji je ponovno bio najposjećenija sastavnica Muzeja Hrvatskog zagorja – konkretno, radi se o brojci od 142.824 posjetitelja uz nikad više prodajnih ulaznica. 

Odlična suradnja

Potrebno je spomenuti kako se ove godine ponovno organizirala ‘Trail’ utrka sa startom ispred Muzeja te izložba i okrugli stol na temu kulturnog turizma u suradnji s Gospodarskom komorom. Uz to, ravnatelj Sabol istaknuo je kako je suradnja s lokalnom zajednicom na nikad višem nivou što dodatno doprinosi posjećenosti.

– Čak sedam tematskih izložba je organizirano, što autorskih, što gostujućih. Tako su nam gostovali ‘Aquatika’ iz Karlovca, Muzej Vučedola, Arheološki muzej iz Zadra te po prvi puta otvorena je izložba namijenjena djeci – ‘Vijesti iz prapovijesti’ u autorstvu kolegice Lorke Lončar Uvodić. Također, imamo prvi hologram neandertalke u prirodnoj veličini sa svim anatomskim karakteristikama kojeg je radila Davorka Radovčić te novu multimedijsku instalaciju ‘Ledenog doba’ uz postavljene nove info kioske – kazao je ravnatelj Sabol te istaknuo i brojna dobivena priznanja: 

– U sklopu Ljubljanskog tjedna dizajna krapinski je muzej primio priznanje za kreativne priče, a Muzeji Hrvatskog zagorja primili su i priznanje od međunarodnog diplomatskog časopisa za razvoj kulture baštine – rekao je Sabol i doda kako je film na temu neandertalca prikazan u Brazilu. 

Kada se sve zbroji i podvuče crta, Muzeji Hrvatskog zagorja ponovili su impresivan pothvat i po broju posjetitelja nadmašili sami sebe za četiri posto – odnosno 312.806 posjetitelja. Valja napomenuti kako se već tri godine zaredom nalaze na drugom mjestu po posjećenosti svih kulturnih ustanova u Hrvatskoj, odmah poslije Arheološkog muzeja Istre koji u svom sastavu ima Arenu u Puli. Svi ovi podaci govore koliko pet dislociranih lokacija pridonosi razvitku i kulturnog turizma i općenito Krapinsko – zagorske županije.

–  Susjedni Slovenci s 20.000 posjeta su daleko najbrojniji stranci zahvaljujući brojnim školskim dolascima. U Krapini zbog njezinog položaja na prometnom koridoru najviše dolaze Nijemci, Česi i Austrijanci, a kad sve skupa zbrojimo, drugi su gosti iz SAD-a s 11.000 te u Kumrovcu treće mjesto drže Izraelci sa 700 dolazaka- iznio je zanimljive podatke ravnatelj.  

Najava

Među većim zahvatima koji dolaze, Sabol je istaknuo rekonstrukciju objekta Ćutić u Muzeju ‘Staro selo’ Kumrovec u kojem je protekle godine implementiran audio vodič na hrvatskom, slovenskom i njemačkom jeziku, te opremanje rustikalne dvorane u Dvoru Veliki Tabor sukladno smjernicama stalnog postava. Najavio je i nastavak ulaganja u multimediju u Muzeju krapinskih neandertalaca, a u Klanjcu se planira obnova kroz fondove EU jer stara galerija obilježava 50 godina.

– Za Božić smo dobili poklon od Vlade, ugovor o cjelovitoj i energetskoj obnovi Dvorca Oršić u vrijednosti 7,1 milijun eura koji će rezultirati i novim stalnim postavom. U naredne dvije i pol godine će biti realizirano 10 novih stalnih postava na područjima koje je zadesio potres, a među tim ‘megaprojektima’ je Muzej seljačkih buna koji zatvaramo po prvi puta u povijesti krajem veljače te će biti ponovno otvoren 30. lipnja 2026. nakon cjelovite obnove. Životna je to prilika za sve zaposlenike, ali i općenito za stanovništvo i stubički kraj kao i hrvatsku kulturu – zaključio je ravnatelj Sabol dodavši kako će se raditi nova fasada, stolarija, dizalica topline, solarni paneli, dizala za invalide, perivoj i električna punionica za automobile.  

Za kraj, treba napomenuti kako potvrda o izvrsnom radu Muzeja Hrvatskog zagorja dolazi iz brojki u medijima. Naime, u protekloj godini zabilježeno je čak 350 objava o radu i događanjima koje su pratili mediji. 

Najnovije po kategorijama

Objavljeno u isto vrijeme

Pročitajte više s našeg weba