Bivši ministar graditeljstva Ivan Paladina od ovog je petka osmi po redu ministar Vlade Andreja Plenkovića protiv kojeg se vodi kazneni postupak, piše Jutarnji list.
No, za razliku od ostalih sedam bivših ministara (Horvat, Kuščević, Žalac, Tolušić, Banožić, Aladrović i Milošević) koje progone hrvatska ili europska tužiteljstva, istragu protiv Paladine inicirao je njegov bivši poslodavac, Institut IGH, a nakon što je hrvatsko državno odvjetništvo odbacilo kaznenu prijavu protiv njega, istragu je otvorio sud.
Naime, izvanraspravno vijeće zagrebačkog Županijskog suda odbacilo je Paladininu žalbu na rješenje suca istrage kojim se protiv njega pokreće istraga zbog sumnji da je 2017. kao predsjednik Uprave IGH s drugim članom Uprave, Oliverom Kumrićem, oštetio IGH za ukupno 245.972 eura prodajući nekretnine tvrtke ispod cijene ili bez suglasnosti Nadzornog odbora.
Odbijanjem žalbe na rješenje o pokretanju istrage kazneni postupak protiv Paladine postao je pravomoćan, te bi bivšeg ministra i Kumrića u dogledno vrijeme u svojstvu osumnjičenika trebali ispitati policijski istražitelji. Nakon toga, policija bi trebala ispitati i nekoliko predloženih svjedoka i jednog vještaka te njihove iskaze dostaviti Institutu IGH, koji će onda odlučiti hoće li protiv Paladine i Kumrića podnijeti optužnicu. Za djelo za koje su Paladina i Kumrić osumnjičeni zakonom je propisana zapriječena kazna do 10 godina zatvora.
Ovo nije jedina prijava koju je Institut IGH podnio protiv bivšeg predsjednika Uprave. Od razlaza Paladine i vlasnika IGH-a, Rusa Sergeja Gljadelkina, podneseno ih je ukupno 14. Državno odvjetništvo ih je sve, koliko je poznato, odbilo, međutim Gljadelkin, odnosno IGH je preuzeo i nastavio progon te je sada došao i do prvoga uspjeha. U nekima od preostalih slučajeva zagrebački Županijski sud još nije donio odluke.
Osim na području kaznenog prava, Paladina još veće bitke bije na području trgovačkih sporova, a najznačajniji među njima je onaj oko udjela u tvrtki Kupari Luxury Hotels vlasnika projekta turističkog naselja u Kuparima. Paladina u toj tvrtki ima 10 posto, dok je Gljadelkin svojih 90 posto prepustio međunarodno poznatim hotelijerima iz Singapura. Premda je Paladina za svojih 10 posto tražio čak 67,5 milijuna kuna kako bi izašao iz projekta, trgovački sudovi su Paladinin zahtjev pravomoćno odbili.