Projekt ‘HyPoKraT’, Hidrotermalni potencijal Krapinskih Toplica, pokrenut je s ciljem istraživanja i valorizacije geotermalnog potencijala na području općine Krapinske Toplice. Financiran je od strane Islanda, Lihtenštajna i Norveške putem Financijskog mehanizma EGP za razdoblje 2014. – 2021. Nositelj projekta je Krapinsko – zagorska županija, dok su za operativni menadžment i provođenje svih aktivnosti zaduženi Regionalna energetsko-klimatska agencija Sjeverozapadne Hrvatske i Općina Krapinske Toplice u suradnji s domaćim i norveškim stručnjacima.  

Dosadašnji rezultati projekta vrijednog 216.217,42 eura predstavljeni su u četvrtak u Energetskom centru Bračak, a detalje je iznio zamjenik ravnatelja Regionalne energetsko klimatske agencije sjeverozapadne Hrvatske Velimir Šegon. 

Dobro napreduje

– U izradi je trenutno projektno-tehnička dokumentacija koja bi trebala biti gotova s krajem godine, a sve kako bi se mogla pokrenuti investicija koja bi omogućila radove na postojećoj bušotini u Krapinskim Toplicama. Osnovni korisnik bit će Specijalna bolnica, ali i zgrade javne namjene. Do kraja godine, bit ćemo spremni za prijavu ovog projekta na pozive za bespovratna sredstva, ako i kada budu otvoreni – pojasnio je Šegon.

Voditelj projekta Alen Požgaj iz varaždinske tvrtke ‘AP Consulting’ osvrnuo se na tijek projekta, kao i na konkretnu bušotinu i rekao da stvari dobro napreduju.

– Dosad je već izrađeno 80 do 85 posto projektno-tehničke dokumentacije kako bi se iskoristila postojeća bušotina. Ona bi mogla opskrbiti, ne samo Specijalnu bolnicu Krapinske Toplice, nego i javne zgrade. Fokus je bio na lječilištu, školi, crkvi te na zgradi Općine. Ako bi se krenulo u realizaciju samog projekta, uštede su između 500 i 600 tisuća eura godišnje na samom grijanju. Investicija za takav projekt s izgradnjom toplovoda je u iznosu od 3 do 3,5 milijuna eura – poručio je Požgaj dodavši kako je iznimno bitno iskoristiti postojeći potencijal.  

Ravnatelj SBKT Danijel Javorić Barić rekao je da je jedna od najvećih stavki koja je trenutno u realizaciji zamjena dotrajalog i postojećeg sustava grijanja u strojarnici. 

– Vrijednost tog zahvata je 5,8 milijuna eura, a kada to uzmete u obzir i povežete s onim što je predmet ovoga projekta, jasno je koliko se ogroman potencijal otvara za cijelo mjesto, a naročito za Specijalnu bolnicu. Režijski troškovi u postojećem sustavu funkcioniranja zdravstvenih ustanova, a naročito zdravstvenih ustanova tipa Krapinskih Toplica koje imaju više zgrada od kojih je jedan dio njih starije izgradnje, će izrazito olakšati buduće poslovanje nakon dovršetka projekta. Nadamo se da ćemo već pri završnoj konferenciji imati cjelokupna saznanja kako bi u narednom periodu mogli zajedno tražiti izvore financiranja za implementaciju svega onoga što će se ovdje utvrditi i na dobrobit ne samo svih ovdje uključenih u projekt, nego i cjelokupne ustanove kao i samo Općine Krapinske toplice – rekao je ravnatelj Javorić Barić. 

Što se tiče geotermalnih izvora, toplice u komercijalne svrhe, ako žele imati bazene, moraju imati koncesiju. Ako primjerice bolnica želi geotermalne izvore koristiti za grijanje ili ako ih Općina želi koristiti u neke druge svrhe, situacija je sljedeća.

– Potrebna je koncesija. Zakon propisuje cijelu proceduru koji smo mi analizirali i detaljno ju poznajemo. Ta će se procedura poštivati kada dođe do investicija. U ovom trenutku ne vidimo ništa sporno u toj zakonskoj proceduri i dobivanju koncesija. Zasad je sve u najboljem redu, no bitno je još jednom naglasiti da je koncesija potrebna. Dakle, ako netko želi koristiti termalnu vodu, ne može bez dozvole države – pojasnio je Šegon. 

– Specijalna bolnica Krapinske Toplice trenutno koristi bušotinu i ima koncesiju. To je uostalom i temelj njenog poslovanja, pružanje medicinske rehabilitacije pomoću ljekovitih činitelja termomineralne vode. U tom pogledu, ne postoje prepreke da se i po dovršetku ovog projekta i ishođenja svih potrebnih dozvola za proširenje djelatnosti, ista nastavi koristiti – nadovezao se Javorić Barić. 

Nedovoljno istraženo

Župan Željko Kolar istaknuo je da se dosad nije posvećivalo dovoljno pažnje geotermalnim izvorima i svim potencijalima koje županija ima u tom području. 

– Ovo je prvi korak da vidimo koliki su naši geotermalni kapaciteti. Oni nisu dovoljno veliki da bi se iz ove bušotine radila proizvodnja električne energije, ali su i više nego dovoljni da pokrijemo kapacitete grijanja kompletne bolnice, i još ostaje oko 30 posto kapaciteta za grijanje drugih objekata – rekao je Kolar pa dodao: 

– Također, ta bi se energija mogla koristiti i u poljoprivrednoj proizvodnji, gdje bi OPG-ovi bliži toj bušotini mogli koristiti njene geotermalne izvore za proizvodnju povrća – rekao je Kolar.  

Zaključio je da će se i dalje raditi na istraživanju i otkrivanju potencijala geotermalnih izvora na području naše županije.