U malom zagorskom mjestu Konjščini smjestio se obiteljski OPG ‘Sretna pčela’. Otac Ivan i sin Ivan te majka Amalija s više od 40 godina iskustva zaslužni su za revolucionarno otkriće kombiniranja pčelinjeg otrova s ostalim prirodnim sastojcima kreirajući ‘APIBELLE’ liniju krema i seruma za lice koji doslovno djeluju kao eliksir mladosti. Pitate se u čemu je tajna – ‘Tajna’ je u pčelinjem otrovu koji djeluje kao aktivni ubrzivač procesa.

Pčelinji otrov je praktički ‘živ’ nosioc molekule i omogućuje da hijaluron, kolagen ili Q10 prodre puno dublje u tkivo i radi puno veću korist.

’BEEVEN’ kozmetika danas broji čak 38 različitih vrsta krema i seruma. ’APIBELLE’ kreme za lice serija su krema za lice koje kao bazni sastojak imaju u sebi pčelinji otrov. Kreme ‘APIBELLE Hyaluronic’, ‘Wild rose’, ‘Beetox’, ‘Royal’ ili ‘Super 7 serum’ samo se neki od proizvoda iz linije ‘BEEVEN’ kozmetike. Kako je obitelj Curiš došla na ideju za proizvodnju krema, kako je osmišljen sakupljač pčelinjeg otrova, tko su njihovi kupci te s kakvim preprekama su se susretali pročitajte u nastavku.

Sami počeci

Sakupljanje pčelinjeg otrova Ivan Curiš započeo je još 1988. godine. Uz primarnu djelatnost izrade i prodaje meda odlučili su se okušati u ‘izazovu’ sakupljanja otrova. Tadašnji princip sakupljanja pčelinjeg otrova bio je poprilično nerazvijen – ubodi pčela sakupljali su se na gumenu podlogu i prilikom svakom ubodu pčela bi uginula.

Ljubav prema pčelama gospodina Curiša bila je prevelika da ne bi nešto poduzeo. Inovirao je sakupljač pčelinjeg otrova koji električnom stimulacijom ‘provocira’ pčele da bodu u staklenu ploču pri čemu ne stradala ni jedna pčela. Revolucija je ‘rođena’ – napravljen je sakupljač pčelinjeg otrova pod nazivom ‘ESPO 1988’. Od ovoga trenutka gotovo da nije bilo pčelara koji nije počeo koristiti ‘ESPO 1988’, ne samo u Hrvatskoj nego i u svijetu.

– Što se tiče pčelarstva počelo je čisto iz ljubavi i iz inata još osamdesete godine. Pčelariti smo počeli s malim brojem košnica ali i kroz neko vrijeme smo došli do jedne poprilično velike količine. U to vrijeme pčelarstvo nam je bila osnovna stvar kao i sam med. Tada se još nije skupljao ni propolis ni matična mliječ. Osim meda nismo radili ništa dugo, glavni fokus bio je na medu. Negdje 1984. godine, čitanjem knjiga o pčelinjem otrovu došli smo do ideje o skupljanju otrova. Samu prvu realizaciju, prototip skupljača pčelinjeg otrova sam napravio samostalno u kućnoj radinosti. To je bio početak u skupljanja pčelinjeg otrova u Hrvatskoj, ako ne i u Europi – priča nam gospodin Ivan Curiš.

– Skupljač nisam patentirao jer je tada bila osnovna ideja da se pčelarima u Jugoslaviji i svijetu pokaže da pčele imaju nešto drugo osim meda. Prva sakupljanja pčelinjeg otrova smo počeli raditi 1988. godine. Nakon toga počeli smo i generirati razne ideje, što bi mogli dalje raditi s pčelinjim otrovom. Postojala je ideja da napravimo klaster pčelara skupljača pčelinjeg otvora. Razlog kreiranja klastera je bila količina pčelinjeg otrova koja je potrebna da bi se mogli predstavljati u svijetu. Samostalno se može sakupiti par dekagrama a nama su trebali kilogrami pčelinjeg otrova – napominje otac Ivan.

– Vađenjem otrova niti jedna pčela ne strada jer je napon mali, samo ih iritira tako da pčele bodu u staklenu ploču gdje ona samo praktički obriše otrov – istaknuo je ponosno gospodin Curiš.

1988 gospodin Ivan Curiš inovirao je prvi sakupljač pčelinjeg otrova na svijetu pod nazivom ‘ESPO 1988’, koji ne ubija pčele. Sastoji se od staklena ploče i elektro stimulatora. Generira napon koji iritira pčele da bodu staklenu ploču, praktički žalac ‘ostružu’ po staklenoj ploči.

– Krenuli smo s čitanjem knjiga i literature da se još nekad Egipćani i Grci skupljali otrov na Jantar. Znači da elektricitet iritira pčelu da bi ona bola. Rusi su skupljali na gumeni krpu gdje su pčele pikale u tu gumenu krpu, a oni su im ispod odrezali žalce i pokupili otrov. S obzirom na to da znamo da jantar ima elektricitet i da su pčele bole u Jantar ideja je bila da ih iritiramo naponom, strujom koja je od prve ideje bila 12 pa do 36 volti. S vremenom se je sve to usavršilo  tako da je sada napon na skupljaču od 12 volti na ploči koja iritira pčele, one bodu i pošto je iznad samih žica staklo, one obrišu otrov. Kada se otrov posuši onda se sa žiletom postruže s ploče. Zapravo ih frekvencija iritira – ispričao je otac Ivan.

– Sam uređaj čiji je prvi prototip bio napravljen 1988. godine je i po tome nazvan, znači ‘Električni sakupljač pčelinjeg otrova 1988’ ili ‘ESPO 1988’. Sastoji se od elektro stimulatora koji se priključuje na 12 volti te staklene ploče na koju se skuplja otrov.

Sakupljač otrova ‘ESPO 1988’ radi još jednu veliku korist za pčele. Pomaže im u razmnožavanju i širenju zajednice.

– Što se tiče samog skupljanja otrova, pčelarstvo i pčele imaj još jednu veliku korist od samog sakupljača otrova. Kad je skupljač u ili na košnici pčele podignu temperaturu jer se uzbude. Zatim matica ima osjećaj da je netko napao košnicu pa liježe više jaja da ima više pčela tako da su i te zajednice jače – ispričao je sin Ivan.

Napon na sakupljač pčelinjeg otrova iritira pčele te ga one bodu.

– Skupljač podesimo na onaj napon koji je najiritantniji za Pčele. Svaka zajednica, individua za sebe bode na drugačiji napon. To je moj izum kojega su kopirali mnogi, čak i Kina. Nakon godinu dana kako je stavljen u prodaju, isti takav uređaj se pojavio iz Kine s istom greškom na ploči koju je imala prva serija – napominje otac Ivan te nadodaje:

– Motiv za izradu takvog uređaja je bila želja da se pčele ne ubijaju kao što se događaju kod skupljanja otrova na gumu. Upravo je i zato krenulo s električnim uzbuđivanjem pčela. Ovaj prvi dio je bio ljubav prema pčelarstvu a drugi dio je bio višak vremena – kaže nam Ivan stariji.

Proces sakupljanja otrova jedinstveni je sam po sebi i zahtjeva posebne vještine i uvjete rada. Pčela proizvodi najviše otrova u 17. danu života.

– Pčela ne obnavlja otrov. Ona ima otrov samo jednom kad se izlegne. 17. dan života je njezin otrov najjači i ima ga najviše. Točnije, kad postane pčela letačica a do tad je kućna pčela. Pčela kad dođe na skupljač otrova, kad želi ubosti istine dvije trećine otrova. Ta pčela više nema otrova i ne može ništa ostaviti – napomenuo je otac Ivan.

Godišnje je po jednoj košnici potrebno sakupljati pčelinji otrov 50 puta da bi se sakupilo 7 grama pčelinjeg otrova. Cijena otrova je oko 25 eura za 1 gram.

– Za jednu seriju skupljanja meda potrebno je da se izlegne jedna generacija pčela. Dnevno tijekom ljeta, matica dnevno liježe do 2000 jaja, znači toliko se i dnevno izliježe mladih pčela. Svaki treći dan, ona pčele koje su došle do 17. dana, dobijemo otprilike 5000 do 5500 pčela koje dostavljaju otrov. Nakon tog procesa sakupljač otrova se iznese van, pričeka se par minuta da se osuši i onda se postruže otrov koji se struže žiletom – zaključuje otac Ivan.

– Cijena grama pčelinjeg otrova je trenutno oko 25 eura po gramu. Naši susjedi u Srbiji i Bosni proizvode prilično velike količine pa samim time i ‘ruše’ cijenu. Na jednoj košnici potrebno je godišnje sakupiti otrov 50 puta da bi se dobilo 7 grama otrova – istaknuo je otac Ivan.

Jedinstvene kreme u svijetu

Prva krema s pčelinjim otrovom napravljena je još 1980-tih godina. Bazni sastojak je pčelinji otrov dok su svi drugi sastojci također prirodni.

– Supruga i ja smo krenuli s dvije ‘najobičnije’ kreme s pčelinjim otrovom. To je bila krema ‘M’ i krema ‘H’. Slovo ‘M’ u imenu je sinonim za ‘Masnu’ kremu dok je slovo ‘H’ sinonim za ‘Hidratantnu’ kremu. Koristi se Arganovo ulje, ulje košnica marelica, melem je maslinovo ulje, jojoba ulje, pčelinji vosak, propolis i još neki sastojci. Još se 80-tih krenulo ispitivati umješavanje otvora u nekim tradicionalnim kremicama. U tom periodu su ljudi prepoznali korist pčelinjeg otrova – kazao je Ivan Curiš stariji.

– Iskustvom smo došli do toga što nam treba i koja količina pčelinjeg otrova je potrebna u našim kremena, u te dvije vrste koje smo radili u početku. Na osnovu povratnih informacija od kupaca vidjeli smo da su kreme vrlo učinkovite, vrlo dobre i da su svi zadovoljni. Te kreme su po nekim sastojcima i učinku bolje od najrazvijenijih brendova uopće u svijetu. Čak je i Kate Middleton koristila je kremu s pčelinjim otrovom – ističe Ivan Curiš stariji.

S vremenom su počeli kreirani nove vrste krema pa su razvili i mušku liniju krema te proširili proizvodnju.

– S vremenom smo uočili potrebu za napraviti malo jaču kremu, malo hranjiviju pa smo kuhali kremu na ulju divlje ruže. Dio mirisa je dobiven isključivo od hidrolata i eteričnih ulja tako da nema parfema, parabena, mineralnih ulja niti ničeg umjetnog. Onda je razvoj išao malo na medicinsku stranu, pripravci za masaže, kreme za probleme s kožom, razvili smo mirtu, razvili smo mušku kremu koja je isto dosta jaka za njegu muške kože. Neki od hidrolata koje sadrži su hamamelis, timijan, neven i kamilica. Počeli smo miješati visokomolekularni hijaluron, pčelinji otvor, kolagen, Q10 te dodavali prirodnu ureu. Imamo kremu s kofeinom. Kofein kao što i razbuđuje tijelo tako služi i za razbuđivanje kože. U jako kratkom roku miče podočnjake i osvježi kožu – napominje sin Ivan.

Napravili su i jedinstvenu kremu u svijetu koja kombinira visokomolekularni hijaluron s pčelinjim otrovom.

– Imamo kreme koje su jedinstvene u svijetu, u kojima je samo visokomolekularni hijaluron koji se u kozmetici u pravilu ne koristi jer je molekula hijalurona prevelika da sama prođe kroz kožu u dublji sloj. Odlučili smo probati što se događa vezanjem hijalurona i pčelinjeg otrova. Ispalo je da ga pčelinji otrov povuče sa sobom u kožu što bez pčelinjeg otrova ne bi bilo moguće. Pčelinji otrov je praktički ‘živ’ nosioc molekule i omogućuje da taj hijaluron, kolagen ili Q10 prodre puno dublje u tkivo i radi puno veću korist. U svijetu je pčelinji otrov poznat kao prirodni botox i to mu je rasprostranjeno ime. Efekt se na koži jasno vidi nakon 10 do 30 dana kontinuiranog korištenja – istaknuo je sin Ivan.

– U kozmetici se pod hijaluron misli na niskomolekularni hijaluron čija je težina molekule od 100 do 125 kilodaltona a visokomolekularni se smatra molekula veličine preko 1000 kilodaltona (kDa) težina – zaključuje sin Ivan.

Kruna rada

Pokrenuli su i laboratorij koji radi već gotovo 12-tu godinu, krenuli u komercijalnu proizvodnju te potpisali ugovor s razvikanim i renomiranim trgovačkim lancem.

– Laboratorij je pokrenut 2011. godine. 2015. godine smo krenuli u komercijalnu proizvodnju i potpisali ugovor s drogerijama. Bez obzira na povećanje proizvodnje i veće narudžbe nikada nismo odustali od filozofije da su kreme rađene ručno tradicionalno, handmade. Smatram da se kroz sav taj trud i kroz ručni tradicionalni rad u svaki proizvod ugradi dio sebe i da ima neko značenje. Lakša je kontrola nad samim proizvodom da se ne dogodi nešto neželjeno. Kada se sastojci stave u stroj i ako se nešto ‘zezne’ najčešće se to ni ne vidi pa čak ni kasnije kada je sve gotovo i napunjeno. Ovako se prati svaki korak s nekim iskustvom koje smo stvarno stekli u godinama rada – priča nam sin Ivan.

– Za laboratorij je jako bitno da se svaki puta nakon proizvodnje, zbog potencijalnih pljesnivoća i gljivica, napravi dezinfekcija prostora uključujući i zrak. Evo baš smo jučer imali proizvodnju, sutra ide isporuka. To je neki ciklus kojega se trebamo držati. Dinamika je, u ponedjeljak dođe narudžba, u petak moram isporučiti – naglašava Ivan Curiš mlađi.

Radi se isključivo s prirodnim sastojcima i nema mjesta kompromisu. Filozofija pristupa ista je od samih početaka rada.

– Radimo isključivo s prirodnim sastojcima, prirodnim sirovinama bez ikakvih konzervansa, a sve prirodne sirovine su poprilično podložne kvarenju. Onda baš u tom procesu ručne proizvodnje se neki neželjeni propust puno lakše izbjegne ako se naiđe na sirovinu koja je upitnog mirisa – priča nam Ivan.

– To je naša filozofija i pristup da se proizvodnja proširi jako, način rada će ostati isti. Promijeniti će se jedino veličina lonaca u kojim kuhamo sastojke – zaključuje sin Ivan.

Kruna 40 godina rada je ‘APIBELLE Royal’ krema, a u prodaji je ukupno čak 38 proizvoda.

– S obzirom da imamo pokriven cijeli asortiman za sve tipove kože kreme zasustaviti ćemo daljenji razvoj krema na neko vrijeme. Najnovija krema iz proizvodnje zove se ‘APIBELLE Royal’ za koju se može reći da je kruna rada naše obitelji. Jedinstvena je u svijetu gdje smo kombinirali matičnu mliječ -‘Royal gel’, pčelinji otrov i visokomolekularni hijaluron u jednu strukturu jedne kreme koja je stvarno, možemo reći, kruna rada 40-tak godina. Linija proizvoda na kojoj piše ‘APIBELLE’ sadrži 5 posto otopine pčelinjeg otrova – ističe sin Ivan.

Otac Ivan prepustio je posao sinu.

– S obzirom na to da je proizvodnja porasla i da su bile svjetske potrebe za kremena i ostalim našim proizvodima, posao sam s vremenom prepustio sinu koji je sve podigao na još jednu višu razinu. On je certificirao veliki broj proizvoda, krema i kozmetike s pčelinjim otvorom – ispričao je ponosno Ivan Curiš stariji.

Suradnja s trgovačkim lancem, franšize te prodaja diljem svijeta.

– 2011. godine sam registrirao firmu i krenuo u proizvodnju krema s pčelinjim otrovom. 2015. godine potpisujemo ugovor i distribuciju s DM-om. Također kreme distribuiramo u zemlje diljem svijeta kao što su Švicarska, Kanada i Kuba. Dali smo franšizu i radili jednu Švicarsku firmu, sada radimo za teleprodaju Francuska i Njemačka. U periodu 2015 smo krenuli s četiri kreme krenuli u DM. Sada smo na 38 certificiranih proizvoda koji su svi dermatološki i laboratorijski testirani te upisani u europski registar kozmetike. Od cijele linije proizvoda na policama drogerija se može naći 10 naših krema – priča nam sin Ivan.

Kvaliteta krema je na vrlo visokoj razini zahvaljujući pristupu ‘100 posto prirodno’. Kupci su im vjerni te se redovno vraćaju.

– Ja sam zadržao ideju ‘100 posto pripodno’. Radimo kvalitetu i u tome plasiramo svoju sirovinu za koju nije postojalo tržište. Kupci koji su nam dolazili još prije 43 godine i dan danas dolaze po med a kupuju i kozmetiku. Isključivo je prodaja na kućnom pragu i praktički svu količinu meda koju proizvodimo prodamo je na taj način – priča nam otac Ivan a i sam sin se nadovezuje te kaže:

– Buy again rate nam je preko 80 posto. Kao što je i s medom bio slučaj od davnih dana tako je i s kozmetikom tako je i s kozmetikom. Zbilja se trudimo održati kvalitetu doslovno na uštrb bilo čega. Prednost nam je što najskuplju sirovinu imamo u pravilu iz vlastitog uzgoja skupljanja – zaključuje sin Ivan.