U hotelu ‘Zonar’ je, u organizaciji Udruge trgovine i logistike, u utorak održan prvi Kongres trgovine i logistike.

Zabrana rada nedjeljom, nedostatak radne snage, (ne)povoljna mikro i makroekonomska klima, opadanje kupovne moći potrošača i drugo, bili su glavni problemi o kojima se raspravljalo te se nastojalo pronaći odgovor na pitanje “Što slijedi u budućnosti?”. 

Ključna pitanja

Od glavnih tema, nametnule su se mikro i makroekonomska analiza sektora trgovine, zakonska (pre)reguliranost trgovine i kako je unaprijediti, tržište rada, e-commerce, izazovi industrije logistike, kako biti drugačiji od onih koji žele biti drugačiji i brojne druge.

Na kongresu su sudjelovali ključni predstavnici sektora, ali i državnih institucija koji su održali stručne panele s naglaskom na bitna pitanja i izazove s kojima se sektor trgovine i logistike susreće.

Kako je istaknuo predsjednik UTIL-a Denis Čupić, Europa već nekoliko godinama vrlo intenzivno adresira trgovinu i logistiku kao jedan zajednički industrijski segment i kao vrlo bitnu granu gospodarstva koja je u svim zemljama cijelo vrijeme izložena nizu kritika, a s druge strane uvijek je najveći sektorski poslodavac. 

– Jedan je od najbitnijih sektora u društvu jer bez trgovina i logistika, nažalost, danas nema hrane, a ako nema hrane neće biti ni života. Činjenica je da je svima nama u interesu imati očuvanu kupovnu moć, imati očuvan sektor i stabilnost, da je i državi vrlo bitno očuvati nas kao sektor s jedne strane jer smo veliki poslodavac, a s druge strane jer smo veliki generator punjenja proračuna koji se predominantno puni iz PDV-a – istaknuo je Čupić, pa dodao: 

– Na kraju toga, uz splet tema koje su i vrlo aktualne, imamo i splet tema koje su okrenute prema budućnosti i svim izazovima s kojima se trgovina sučeljava, a to je stacionarna i e-trgovina koja je u Hrvatskoj u povojima i koja zapravo ima puno veći efekt ulaskom roba izvana nego onim što se generira u Hrvatskoj kao gospodarska aktivnost i naravno izazovi radne snage – dodao je Čupić.

Tema koja se na kongresu također pokušala otvoriti su izazovi mobilnosti, kazao je Čupić. 

– Vidimo i sami kada izađemo na ulice grada Zagreba da smo izloženi sve većoj gužvi, javnom prijevozu koji ne funkcionira… Alternativni način transporta i odgovornost za očuvanje okoliša, smanjenje emisija CO2 ne znači da prestajemo biti mobilni. Postoji koncept koji se zove 15-minutni grad i to su rješenja koja doprinose tome da se CO2 otisak može smanjivati na održivi način, ali ne u velikoj mjeri mijenjajući dosadašnji način funkcioniranja društva – dodao je Čupić. 

Pokretanje dijaloga

Ispred trgovaca na kongresu je istupila Ana Babić koja je predstavila perspektivu trgovca.

– Nadamo se da ćemo ovim kongresom, kao i prošlogodišnjom konferencijom, pokrenuti dijalog između institucija i trgovaca, da ćemo ukazati na nešto što traje desetljećima – tretiranje trgovaca kao negativaca, dok s druge strane trgovci čine 20 posto BDP-a, te gotovo 15 posto zaposlenih u privatnom sektoru. Voljeli bismo i medije pozvati da istaknu neke pozitivne primjere iz trgovine te da vide da je trgovina važan stup našeg gospodarstva. S druge strane, upravo nama se nameću najveće regulative i slično, nekakve restriktivne mjere. Treba ići i prema reguliranju iznutra, reguliranju cijena energenata. Cilj je ovog kongresa da potaknemo dijalog i da pomognemo pokazati javnosti da trgovac nije negativac u ovoj priči – poručila je Babić. 

Potom se osvrnula i na posljednje Vladino zamrzavanje cijena te što to znači za trgovce.

– Imali smo prilike danas vidjeti rezultate studije koja je pokazala da marže nisu takve kakvima ih ljudi vide, odnosno da trgovci nisu neki ekstra profiteri. Mi opet namećemo ono što sam rekla – restriktivnu mjeru trgovcima. Oni će iz svoje marže morati podnijeti smanjenje cijena, to zamrzavanje cijena. Nekim većim trgovcima će se to na količini amortizirati dok će zaista manji trgovački lanci, domaći trgovački lanci, imati problema. Ponavljam, potrebno je djelovati na svim razinama, ne samo na toj zadnjoj i onoj koju vidimo u trgovini – poručila je te dodala:

– Također, smatram da treba educirati kupce, da kupci isto moraju shvatiti da ako se mjera donese, da nije moguće preko noći promijeniti neke letke, reklame koje su prije izdane i da javnost isto mora biti svjesna tih procedura i na koji način na naše poslovanje utječu te mjere. Imali smo prošle godine mnogo promjena zakona koji zapravo poskupljuju poslovanje. Vi trebate implementirati euro na svim razinama, način na koji mijenjamo cijene, promjena zakona o radu i sad konačno ovo ograničenje rada nedjeljom gdje se već sad pokazuje, pogotovo u neprehrambenom sektoru, manjak potrošnje od 15 do 20 posto na ova dva mjeseca tijekom ljeta – dodala je Babić. 

Član Savjeta UTIL-a Stjepan Roglić pojasnio je detaljnije kako se na trgovce stvara pritisak, za razliku od dobavljača.

– Državna regulativa, kad krene u akciju, se ne odnosi samo na jednog člana opskrbe robe široke potražnje. Ne samo maloprodaja već svi u logistici, distributeri i proizvođači, moraju biti obuhvaćeni. Svi mi koji smo i partneri i konkurenti moramo biti ti koji će biti na raspolaganju i Vladi i krajnjim potrošačima da bi regulativu doveli do toga – pojasnio je Roglić.

Na pitanje koliko je izgledan scenarij da će trgovci plaćati određenu robu 5 – 6 puta više, a prodavat će je po zamrznutim cijenama, a čega se mali trgovci pribojavaju, odgovorio je: 

Ovo ne smije potrajati

– Dobavljači su ti koji imaju svoj prostor, slično kao i maloprodaja, a s druge strane proizvođači, ako ne mogu dobiti cijenu koju su planirali, oni mogu samo ograničeno vrijeme isporučivati po sniženoj cijeni. Općenito, državna ili zakonska regulativa djelomično može korigirati nabavnu cijenu, međutim dugoročno to sigurno ne može donijeti do učinka koji smo svi zamislili – odgovorio je Roglić.

Trgovci su se potom požalili da je najnovija Vladina mjera o zamrzavanju cijena već sada za njih problematična. Kako navode, ovo ne smije potrajati predugo jer bi moglo doći do problema.

– Bilo koja regulativa koja traje predugo dovodi do problema. Nadamo se da će ovo sve skupa dovesti do pozitivnih učinaka i da nakon određenog vremena možemo zaključiti da smo odradili dobar posao, i Vlada i mi u maloprodaji i logistici, a da nakon određenog vremena tržište ponovo stupi na scenu – poručio je za kraj Roglić.