Prvi ponedjeljak u rujnu označava početak škole, no u Krapini već tradicionalno, a ove godine 22. puta po redu, održava se Znanstveni skup “Kajkavski jezik, književnost i kultura kroz stoljeća” kako to i priliči manifestaciji koja nosi ime ‘Tjedan kajkavske kulture’. Sama organizacija Znanstvenog skupa pripada Hrvatskoj udruzi Muži zagorskog srca s Društvom za kajkavsko kulturno stvaralaštvo koji su zajedno predstavili nekoliko vrijednih izdanja, među kojima je od posebnog značaja četvrti dio Povijesti kajkavske književnosti, odnosno, kapitalna knjiga profesora Alojza Jembriha, Kajkavski filološki ogledi koja predstavlja sintezu povijesti kajkavske književnosti te je jedan veliki prilog za izučavanje povijesti hrvatske književnosti.
Ovo će zasigurno biti ogroman poticaj za daljnja istraživanja, a mi smo zamolili organizatora dr. Rajka Fureša za retrospektivu sve 22 godine koliko se Skup održava kako bi dobili uvid u realno stanje kajkavske kulture.
– Kad smo počinjali sa svojim aktivnostima, zalagali smo se prije svega za uvođenjem kajkavskog kao izbornog predmeta u osnovne i srednje škole. Na tom planu još iščekujemo iskorake, ali smo zato napravili velike pomake u senzibilizaciji medija i u izdavačkom djelovanju gdje je do danas objavljeno četiri sveska povijesti kajkavske književnosti te su predstavljanje brojne inicijative o utemeljenja instituta za kajkavski jezik. Puno toga je napravljeno, ali sigurno da nismo u potpunosti zadovoljni i nadamo se da ćemo u predstojećem razdoblju uspjeti oživotvoriti naš izvorni projekt jer svaki jezik, svaki mjesni govor može se jedino očuvati ako se koristi. U ozračju novog zakona o Hrvatskom jeziku koji se očekuje, a mi ga sigurno podržavamo, i stav Znanstvenog skupa je kako budućnost našeg jezika je upravo u oplemenjivanju standardnog s kajkavskim i čakavskim sastavnicama kao jedino evolucijsko rješenje na tragu Zrinsko – frankopansko ozaljskog kruga koji je tim putem u davna vremena krenuo – poručio je doktor Fureš.
Kajkavski književni jezik je prepoznat na međunarodno razini, no ima jednu možemo to nazvati fus notom koja ga na neki način koči. Kad se je radila registracija za ISO oznaku, pored njega je dodan naziv povijesni jezik što to nikako nije na našem području.
– S veseljem moram spomenuti kako je od ove godine i čakavski književni jezik dobio međunarodni valorizaciju, dok smo ju mi dobili tek nekoliko godina kasnije od standardnog književnog jezika. Prije toga je Hrvatski jezik bio registrirana na globalnoj razini kao Srpsko hrvatski jezik. Što samo govori koji je bio smjer razvoja da je današnji hrvatski jezik postao praktički jezik rodnog kraja Vuka Karadžića. Mi na tome ne bi smjeli biti zadovoljni jer Hrvati imaju svoj jezik, književnost i kulturu. Ne sporimo drugim narodima njihove jezike i tradiciju, ali nama nitko više ne smije nametati svoj jezik i time identitet i povijest – poručio je Fureš.
Kako smo već spomenuli školarci su vrlo blizu Znanstvenom skupu pa je velika šteta što nema suradnje, no to ne znači da se oni neće susretati s proizvodima koje su danas prezentirali mnogobrojni izlagači.- Pomalo je to nesretna situacija, ali mi imamo rezerviran taj ponedjeljak. Odjeci i promocija knjiga koje idu nakon Znanstvenog skupa bit će kao i dosad veliki, te će knjiga profesora Jembriha biti predstavljena kroz godinu i u Tjednu kajkavskog jezika u brojnim škola što će dati dodatnu dimenziju – zaključio je doktor Fureš.
