Kod spomen-crkve Muke Isusove u Maclju je obilježen Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima – nacizma, fašizma i komunizma. Udruga Macelj 1945. na ovo je obilježavanje, kako i priliči, pozvala brojne uzvanike uključujući i cijeli državni vrh. Među uzvanicima su se našli i državni tajnik u Ministarstvu hrvatskih branitelja Špiro Janović, načelnik Đurmanca Damir Belošević te krapinski gradonačelnik i saborski zastupnik, ujedno i izaslanik predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića, Zoran Gregurović. 

Kako je istaknuo predsjednik Udruge Macelj 1945. Alfred Obranić, Macelj je mjesto najvećeg pokopa koji je ikad obavljen na teritoriju Republike Hrvatske. 

Strašni zločini 

– Ovo je grobnica u kojoj je pokopano 1257 žrtava. Veliki sprovod kojeg se još i sjećamo bio je 2005. godine i nakon toga je i sagrađena ova Crkva Muke Isusove. Hrvatski narod ima razloga za obilježavanje tog dana jer je iskusio sva ta tri totalitarna sustava, ali najkrvavije je osjetio komunizam nakon svršetka Drugog svjetskog rata kad je u tim ljetnim mjesecima, kada su se događali zločini ovdje u maceljskim šumama, vjerojatno ubijeno nekoliko stotina tisuća Hrvata. To je zločin genocidnih razmjera i prema svim procjenama, to je najveća tragedija u povijesti hrvatskog naroda – istaknuo je Obranić. 

Potpredsjednik Udruge Macelj 1945. Damir Borovčak istaknuo je da je upravo komunizam u svijetu ostavio za sobom najveći broj ljudskih žrtava. 

– To je tako bilo u Sovjetkom savezu, zemljama istočne Europe, pa tako i u Hrvatskoj. Prema usporedbi dvaju popisa pučanstva, iz 1931. i 1948. godine, gubitak iznosi 1.459.040 osoba, dakle, Hrvatska je gotovo milijun i pol ljudi izgubila u Drugom svjetskom ratu – izjavio je Borovčak.

Državni vrh?

Potom se osvrnuo i na činjenicu da se nije odazvao nitko iz državnog vrha, odnosno, svi su na Macelj poslali svoje izaslanike. 

– Vrh države bi se u ovakvim situacijama trebao pojaviti jer njihova riječ u medijima ima veću težinu nego riječi njihovih izaslanika. Predstavnici vrha vlasti su inače vrlo rijetko na ovome mjestu, a prvi puta se to dogodilo 15. svibnja ove godine kada su na Macelj došli predsjednik Sabora i Vlade, no to je drugi datum, vezan uz bleiburška stradanja, a ne uz događaje koji su se ovdje dogodili 4. i 5. lipnja. Također, predsjednik države uredno je obaviješten o ovom događanju danas, a tumačenje zašto se ovdje ne pojavljuje ni on ni njegov izaslanik, to je pitanje za Pantovčak – poručio je Borovčak.

Državni tajnik u Ministarstvu hrvatskih branitelja Špiro Janović rekao je da je dolazak na Macelj na današnji dan, prvenstveno moralni čin.

– Ujedno, to je i želja da se ne zaborave nedvojbena stratišta, mjesta patnji i pogibije hrvatskog naroda. To je u slučaju Maclja jasno dokumentirano. Žrtve su brojne, pogubljene su i naš narod ne smije zažmiriti nad tim žrtvama. Red je da se one zabilježe, da se zapamte i da se o njima razmišlja baš zbog toga da se ovakvi zločini ne ponove u budućnosti – rekao je Janović, a potom odgovorio na pitanje kako to da u Macelj nisu stigli predsjednik države, Sabora, Vlade, pa ni ministar hrvatskih branitelja.

– Oni su na drugim obilježavanjima diljem zemlje jer treba i drugim mjestima na današnji dan pokazati pažnju oko tih stvari koje su se dešavale tih godina diljem naše Hrvatske – odgovorio je Janović.

Krapinski gradonačelnik i saborski zastupnik Zoran Gregurović, ujedno i izaslanik predsjednika Sabora Jandrokovića, zapalio je svijeću u društvu načelnika Đurmanca Damira Beloševića. 

– Povijest bi nas trebala nečem naučiti. Sudeći po tome što se sve danas događa u svijetu, moram reći da nismo puno naučili, no zato je vrlo važno sjećati se svega onoga što se u prošlosti događalo da bi u vremenima u kojima jesmo, ali i u onima pred nama, da nam se više ne događaju takve patnje i stradanja. Na žalost, maceljska šuma nas podsjeća na ono što se godinama pokušalo zataškati, a to su sve ove žrtve koje su se ovdje dogodile. Sigurno je da je u ovim šumama oko nas još jako puno neiskopanih ljudskih ostataka, velik dio njih su i ljudi koje je ratni vihor ponio sa sobom, iako nisu bili članovi vojski, nego ih je sud određenih režima osudio na smrt – rekao je Gregurović, pa se i on osvrnuo na slanje izaslanika na Macelj od strane državnog vrha:

Županija?

– Obilježavanje se ne događa samo ovdje. Premijer Plenković je u svibnju ove godine, ali i prošle, nazočio obilježavanju bleiburške tragedije. Ovdje je bila i bivša predsjednica Grabar-Kitarović nekoliko puta, možda ne baš u vrijeme ovog obilježavanja. Isto tako, važno je reći da i potpredsjednik Vlade Tomo Medved i predsjednik Vlade Plenković uistinu svake godine posjete Macelj. Ja bi samo dodao da već godinama ovdje nema nikog ni iz Krapinsko – zagorske županije – dodao je Gregurović. 

Marijan Pinhak iz Zagreba član je Udruge Macelj 1945. već dugi niz godina, a ovdje je došao odati počast svim žrtvama totalitarnih režima.

– Žrtava je bilo posvuda. Ja konkretno nemam nikoga tko je poginuo, ali znam obitelji koje su poginule, odnosno nestale na križnim putevima. Najčešće se ne zna gdje su poginuli, na križnom putu ili negdje ovako – rekao je Pinhak s kojim je na Macelj stigao i unuk Antonio:

– Ovdje sam došao jer me povijest uvijek zanimala, a deda mi je puno toga pokazivao i vidio sam da je puno pomagao te me upoznavao s tom temom i ljudima koji su s time povezani – rekao je Antonio.