Krapinsko - zagorska županija i Grad Zagreb zajedno do solarizacije krovova javnih ustanova

˝Dok se mi ovdje kuhamo emisije stakleničkih plinova se smanjuju, a financijske uštede za ovu bolnicu se povećavaju˝

Objavljeno: 07.07.2023. zagorjeinternational

U Krapinsko – zagorsku županiju, točnije u Opću bolnicu Zabok i bolnicu hrvatskih veterana, danas je stigao zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević kako bi s krapinsko – zagorskim županom Željkom Kolarom, ravnateljem Regionale energetsko-klimatske agencije Sjeverozapadne Hrvatske Julijem Domcom i ravnateljem bolnice Tihomirom Vančinom održao konferenciju za novinare na temu predstojećih, do sada najvećih, natječaja solarizacije krovova javnih ustanova u Gradu Zagrebu i Krapinsko – zagorskoj županiji.

Dva paketa
Bila je ovo prilika za najavu dva velika investicijska paketa – projekte sunčanih elektrana koji će se raditi po novom, inovativnom modelu kako je rađena i OB Zabok koja je od početka rada (2019. godine) do sada financijski uštedjela preko 200 tisuća eura.

– REGEA će projekte voditi prema PPA modelu ugovaranja. Takav model predstavlja nabavu električne energije po definiranoj cijeni uz nula eura troška za investiciju od strane za javnog naručitelja. PPA modelom nabave privatni partner se obvezuje izgraditi sunčanu elektranu na krovovima naručitelja te tijekom trajanja ugovora isporučivati električnu energiju po garantirano niskoj cijeni. Nakon određenog razdoblje, 10 godina ili više, elektrana prelazi u trajno vlasništvo naručitelja i onda je mu je sva proizvedena električna energija praktički besplatna. Ovaj smo model razvili i jedini postavili u Hrvatskoj u sklopu PVMax projekta. Riječ je o najboljoj europskoj praksi koja štiti javni novac i garantira da će svaki naručitelj dobiti upravo uslugu koju je platio. Ovakav način ugovora trebao bi postati standardni nacionalni model, jer ne samo da štiti javni novac i osigurava realizaciju poslu već i omogućuje povezivanje javnog i privatnog sektora u svim budućim projektima. Moramo postati svjesni činjenice da za sve što trebamo napraviti nećemo imati dovoljno bespovratnog EU novca bez povezivanja i uključivanja privatnog sektora. Upravo PPA model garantira i izvedbu i cijenu, odnosno vrijednost za novac – kazao je Domac, a Kolar se nadovezao…

– Očigledno, kolega Domac ne pratite stranice Vlade gdje piše da ima europskih novaca i da će biti dovoljno za sve, ali sam siguran da smo mi ipak oprezni, onda ćemo se mi ipak držati nekoliko modela. Najavljujemo investicijski ciklus u obnovljive izvore energije koji će se paralelno odvijati i na području grada Zagreba i na području Krapinsko – zagorske županije koja će raspisati natječaj za izgradnju sunčanih elektrana na više od 45 zgrada naših zdravstvenih i obrazovnih ustanova 1,2 megavata i vrijednost cijele investicije će biti negdje oko 1,3 milijuna eura. Kao što rekoh, krovovi zagorskih škola i zdravstvenih ustanova su spremni za sunčane elektrane. Uspostava ovakve mreže sunčanih elektrana na krovovima zgrada u vlasništvu KZŽ rezultirat će povećanjem udjela obnovljivih izvora energije za preko 30 posto ukupne potrošnje električne energije ustanova te smanjenjem njihovih financijskih izdataka za preko 10 posto. Kolega Domac je u samoj najavi rekao da smo mi od 2019. godine u OB Zabok uštedjeli preko 200 tisuća eura samo za električnu energiju. Time ćemo naravno doprinijeti održivom gospodarskom rastu i razvoju i potičemo investicijsku politiku koja je okrenuta budućnosti te prelasku na pametno, kružno i nisko ugljično društvo. Dva strateška dokumenta koja smo ove godine donijeli, a to je ‘Akcijski plan energetske učinkovitosti’ i ‘Program ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskih promjena’ temelj su na kojem ćemo graditi programe za buduće razdoblje i povlačiti sredstva iz EU fondova, a isto tako raditi na modelima praktički javno – privatnog partnerstva gdje ćemo za nula kuna dobiti mogućnost korištenja obnovljivih izvora energije. Na natječaju kompletna postrojenja ostaju u vlasništvu nas kao KZŽ ili naših ustanova. Rok trajanja tih sustava je 25 godina i sljedećih 15 godina u punom iznosu mi koristimo te kapacitete što je fantastična stvar. Ovakva prva elektrana je upravo postavljena na području naše županije, ovdje u Zaboku u OB još 2019. godine, istu takvu smo napravili i u Krapinskim Toplicama, sada u ovoj fazi ide i u Stubičkim Toplicama i to je jednostavno put koji smo si zacrtali kako ćemo u budućnosti investirati privlačiti investicije kroz europske fondove i kroz javno – privatno partnerstvo. Vjerujem da će naš primjer, primjer Grada Zagreba, primjer Krapinsko – zagorske županije pratiti i ostale kolege s područja Republike Hrvatske i da ćemo, kao što smo i neke modele koje kao recimo projekt New Light koji sada provode preko naše Razvojne agencije irska i mađarska vlada, pamet i iskustvo izvoziti – poručio je Kolar dok je Tomašević rekao kako je ovo projekt jedan od onih o kojima će se najviše pričati.

‘Triple wins’

– Dok se mi ovdje kuhamo emisije stakleničkih plinova se smanjuju, a financijske uštede za ovu bolnicu se povećavaju. To su oni ‘triple wins’. S jedne strane radimo nešto što je dobro za okoliš, s druge strane radimo nešto dobro za lokalnu ekonomiju, s treće strane radimo financijske uštede i doista su svi na dobitku od ovakvih projekata. Bili bismo ludi da ne iskoristimo sve financijske i tehnološke mogućnosti koje nam se sada pružaju da sve javne zgrade koje imamo ne prebacimo na proizvodnju obnovljivih izvora energije, a posebno kad govorimo o krovovima na solarij. Mi smo doista u sličnim situacijama i Krapinsko – zagorska županija i Grad Zagreb, jako dobro surađujemo. A Grad Zagreb i Zagrebačka županija imaju zajedničku instituciju, Regionalnu, energetsku i klimatsku agenciju kojoj smo zajedno osnivači, koja nam zajedno pomaže na našim projektima pojedinačnim, ali isto tako, nadam se na zajedničkim projektima. S druge strane, isto tako jedna je aglomeracija kada govorimo o ITU i ITP programu, odnosno dio Krapinsko – zagorske županije spada u Zagrebačku aglomeraciju. Krapinsko – zagorska županija je naš susjed, ona je dio Grada Zagreba kad govorimo o migracijama. Ono što su neki izazovi koji su zajednički pred nama su prije svega energetska kriza, ono što nam se dogodilo u zadnjih godinu dana jer je cijena električne energije toliko divljala da je ugrozila potencijalno naše opće poslovanje kao županija i svih naših javnih ustanova. Shvatili smo da imamo malo vremena da napravimo znatniji val investicija u obnovljivim izvorima energije i da što više električne energije proizvodimo sami za potrebe svojih javnih ustanova i za potrebe svojih javnih poduzeća – rekao je Tomašević.

– Imamo PPI model, usvojili smo program sunčanih krovova, naš akcijski plan, gdje ćemo nekoliko puta povećati kapacitete obnovljivih izvora energije koji su instalirani u gradu Zagrebu na javnim zgradama. Imamo različite projekte koji će biti na različite modele. Jedan od njih je isto tako PPI model gdje ćemo ići s 14 zgrada različite namjene (vrtići, osnovne škole, to su domovi za starije i nemoćne). Ukupna vrijednost je 1,5 megavat, to je ono što nam sada predstoji no međutim to je zapravo kap u moru brojnih drugih investicija obnovljivih izvora energije koje imamo na javnim zgradama u Zagrebu – poručio je Tomašević.

Inače, REGEA je napravila analizu čak 600 javnih zgrada u vlasništvu Grada Zagreba što je ogroman potencijal za instaliranje solarnih elektrana, ali isto tako i za energetsku obnovu.

Okoliš i sigurnost

– Imamo projekt Solizag, Solarizacija ustanova grada Zagreba koji je trenutno sufinanciran iz Mehanizma europskog gospodarskog prostora na osam objekata. Uz PPI model, imamo i modele s bespovratnim sredstvima, imamo modele koje ćemo isto koristiti gdje će Grad ili Gradska ustanova uzeti kredit pa sami investirati, imamo modele energetskih zadruga koje se sve više i više razvijaju u Hrvatskoj, ali u svakom slučaju ključno je da iskoristimo ovu priliku gdje je novac raspoloživ, gdje je tehnologija raspoloživa da što više koristimo i lokalne proizvođače, lokalnu ekonomiju… To je ključna stvar, ne samo za zaštitu okoliša, nego i za sigurnost građana naše županije. Vjerujem da ćemo dalje surađivati, meni su doista impresivni ovi projekti i moram reći da Grad Zagreb nažalost nije previše koristio svoju agenciju u zadnjih, recimo, 10-ak godina i da smo mogli puno više napraviti na obnovljivim izvorima energije nego što jesmo, ali to se sada doista radikalno mijenja. Ciklus investicije koje pokrećemo u Zagrebu je bez presedana kad govorimo o obnovljivim izvorima energije i uskoro će ti projekti zaživjet na krovovima i građani će ih moći vidjeti – zaključio je Tomašević.

Ravnatelj OB Zabok Tihomir Vančina rekao je da mu je izuzetno drago što je baš na OB Zabok prva u Hrvatskoj izgrađena ovakva elektrana po PPA modelu.

– Elektrana je snage 410 kilovata, puštena je u pogon 2019. godine i do sada je proizvela 1700 megavata struje, a to je otprilike više od 200.000 eura vrijednosti struje. Dakle, to je 30 posto od onoga koliko je bolnici potrebno. Također, zahvaljujući elektrani, dosad smo za naš planet ‘uštedjeli’ 250 tona CO2. Bolnica ima oko 400 parkirnih mjesta, plus parking za djelatnike i nedavno smo imali sastanak u REGEA-i i iznašli smo način za pokretanje investicije natkrivenog solariziranog parkirališta. Ta će elektrana biti ukupne jačine 600 kilovata – rekao je Vančina, a Domac je još na kraju poručio kako je Hrvatska po glavi stanovnika druga najgora u Europi po izgrađenosti sunčanih elektrana.

Propust

– Mi smo kao država propustili vrijeme niskih kamata i visoke cijene energije. Jednom političkom odlukom išlo se u subvencioniranje cijene energije, investicije se nisu događale, a druge strane zbog sedam godina nedovršenih akata nisu se događali projekti. Bojim se da ćemo u budućnosti platiti cijenu ne činjenja i da će nam nedostajati energije ili ćemo graditi uz skuplje kamate i skuplje troškove financiranja. Šteta da je ta prilika propuštena. Mi kao država moramo doći do toga da imamo dovoljne kapacitete. Ako može graditi jedna Nizozemska, Poljska ili baltičke zemlje koje imaju puno manje sunca od nas onda bi morali moći graditi i mi i na taj način biti otporni i dati mogućnost građanima i poduzetnicima da imaju lastiu energiju i da budu zaštićeni od nekih poremećaja – zaključio je. (vh, sm, mč)

Najnovije po kategorijama

Objavljeno u isto vrijeme

Pročitajte više s našeg weba