Ljudevit Gaj zasigurno je jedna od najkontroverznijih ličnosti hrvatske povijesti. Uz njega se vežu brojne velike stvari zbog kojih ga se treba slaviti, ali postoje i one zbog kojeg ga mnogi osporavaju. U njegovoj rodnoj Krapini u petak je upriličeno predavanje popraćeno izložbom, što dokazuje kako Krapinčani, Zagorci, ali i cijela Hrvatska puno znaju o liku i djelu Ljudevita Gaja.
Predavanje
Prošle godine je predstavljena knjiga o Gaju, autorice dr.sc Suzane Cohe koja je i ove godine na Danima Ljudevita Gaja imala predavanje o manje poznatim crticama iz njegovog života.
– Kao osoba živio je u svojem vremenu i bio na neki način uvjetovan svojim krajem u svemu što je činio kroz život. Od zanimljivosti bih tu istaknula njegove roditelje koji i danas mogu poslužiti kao primjer uzornih plemenitih građana koji su se odricali vlastitog komfora u korist općeg dobra te je to zasigurno utjecalo na mladog Ljudevita. Od onih tamnijih zanimljivosti tu je svakako njegova epizoda u zatvoru za koju mnogi ljudi ne znaju te brojna političke spletke. Nakon njegove uloge u Hrvatskom narodnom preporodu njegov svršetak nije onakav kakvim bi mogli očekivati već tek nakon smrti su se iskristalizirala važnost stvari koje je ostavio za sobom – ispričala je profesorica s Filozofskog fakulteta u Zagrebu Suzana Coha.
Samo obilježavanje Dana Ljudevita Gaja nije moglo proći bez sad već tradicionalnog programa učenika.
– Od 2017. svake godine organiziramo Gajev dan koji je prvenstveno namijenjen mladima, odnosno učenicima osnovnih i srednjih škola. S obzirom na to kako je njegova obljetnica rođenja u srpnju, kada više škola ne traje, mi ga obilježavamo u svibnju pred kraj školske godine, tako da učenici mogu prezentirati sve što su naučili o njemu – pojasnila je ravnateljica Pučkog otvorenog učilišta Krapina Grozdana Pavlović.
Sam Ljudevit Gaj, iako je značajan u Ilirizmu, na jedan poseban način je važan za Krapinu.
Izložba
– Posebno smo ponosni na to što je počeo svoj život i školovanje upravo tu gimnaziji, a kasnije ga je to školovanje odvelo u Leipzig gdje je doktorirao filozofiju. Odrastao je u obitelji u kojoj se govorilo njemački iako je majka govorila kajkavski pa je on u prvo vrijeme smatrao kajkavski poveznicom književnog jezika. Međutim, u Hrvatskoj je bilo puno narječja, teško ih je sve nabrojiti, no na neki način došlo se do zaključka kako je štokavština bolja poveznica između tih narječja. Ali, njegovo zaslugom je 1847. godine hrvatski jezik proglašen službenim u našem saboru – istaknuo je predsjednik Gradskog vijeća Mladen Gregurović važnost ovog Krapinčanina.
Uz predavanje pozornost posjetitelja privukla je nesvakidašnja izložba filatelističkog društva koje je napravilo jednu retrospektivu svih pojavljivanja Gaja.
– Izložena su pojedina izdanja poštanskih maraka koje su bile posvećene Ljudevati Gaju, od prve iz Kraljevine Jugoslavije, preko SFRJ do onoga izdanja 2009. povodom koje je ovdje bila nacionalna izložba kad se Gaj po prvi puta u RH pojavio. Ako idemo malo pozornije gledati s povećalima, prvi put se zapravo pojavio 15. siječnja 1993. godine u spomen 800 godišnjice Krapine kada je prikazan Gradski trg gdje je on središnja figura. Nakon toga je isto bilo nekoliko reprodukcija Gaja u povijesnim slikama, a za par dana bit će povijesno izdanje zastava, gdje će se pojaviti na marci u sklopu Jelačićevog ulaska u Zagreb kao bana. Tu isto izloženi prigodni žigovi koje su filatelisti z Krapine izdavali i obilježavali obljetnice vezane uz Gaja i Krapinu. Također ovdje su izložene razglednice, koje su jedan od natjecateljskih razreda, odnosno predmet skupljanja filatelista – pojasnio je tajnik filatelističkog društva ‘Zaboky’ Ivan Drašković te istaknuo kako su razglednice posebno dragocjene zbog rukopisa koji se danas sve manje koristi.
Gajevim Danima prisustvovala je ispred županije Irena Šafranko te je ovom prilikom istaknula kako je Gaj središnja osoba u promicanju jezika, identiteta i kulture te da je njegov trag neizbrisiv.