Drugi po veličini grad u Krapinsko – zagorskoj županiji, Zabok, 22. svibnja slavi svoj dan, a ususret Danu grada, bili smo kod gradonačelnika Ivana Hanžeka da za nas rezimira prošlu godinu, ali i da nas uvede u to što će se na području Zaboka događati u narednom periodu.
Kako je odmah na početku istaknuo, prošla je godina bila izuzetno ‘vesela’ zbog svega što se događalo kao posljedica rata u Ukrajini. Kako je rekao, “Na kraju 2022. smo samo mogli reći ‘Hvala Bogu, još smo živi’”.
– Cijene su podivljale, sve je otišlo gore i tome smo se trebali prilagođavati, a kod velikih investicija smo se trebali i žestoko boriti s izvođačima radova koji su objektivno bili u pravu jer su cijene materijala otišle u nebo – započeo je.
Pomicanje rokova
Posebno je bilo ‘napeto’ kada su u pitanju oni najveći projekti, a to su u Zaboku svakako biciklistička staza Zabok – Oroslavje ‘BRZO’ te ‘reGenerator’.
– Kod tih velikih europskih projekata, nadležno tijelo, ‘SAFU’, kontrolira svaku situaciju, sve postupke i ako dođe do bilo kakvih odstupanja u postupku ugovaranja, dolazi do kažnjavanja penalizacijom. Odnosno, ako se nešto nije napravilo na adekvatan način, može doći do toga da se oduzmu ukupna sredstva namijenjena za neku investiciju. Mi smo se kao nositelji investicija kod naša dva velika projekta,‘BRZO’ i ‘reGeneratora’, našli u situaciji da imamo sve informacije o kretanju cijena i dobavi materijala, no istovremeno nismo mogli ništa prihvatiti ni primijeniti bez određene metodologije i kriterija koje rješavaju nadležna ministarstva i Hrvatska gospodarska komora. To je i kod nas izazvalo neke poremećaje u tijeku i dinamici radova, ponajviše zbog dobave određenih materijala, no poremećaji nisu značajni. Iz tih je razloga došlo do pomaka rokova za navedene projekte, uz suglasnosti koje smo dobili od ‘SAFU-a’ – pojasnio je gradonačelnik situaciju.
Što se tiče projekta ‘BRZO’, dosad je dovršena dionica kroz Lug Zabočki, most preko rijeke Krapine i spoj s Oroslavjem, a preostalo je još dovršiti most u Zaboku gdje je bilo posebnih problema s dobavom materijala koji su kasnili pet mjeseci.
– Sada se konačno približava završetak i tog finalnog dijela. Također, u tijeku je natječaj za opremanje ‘reGeneratora’, što uključuje sav namještaj i potrebnu opremu, stoga očekujemo da bi početkom jeseni mogli svečano otvoriti taj objekt u kojem će se nalaziti uredski prostori, kafić, hostel, glazbene učionice i još mnogo raznih sadržaja – najavio je Hanžek i dodao:
– Treba raditi projekte, imati ih u pripremi, iako neki možda neće biti realizirani. Jedan na kojem radimo je prekogranična suradnja kroz koju bi, sada kad smo osnovali ‘reGenerator’ kao ustanovu, a to je bio uvjet za korištenje sredstava, uredili da to ne bude financirano iz gradskog proračuna, nego iz tih projekata prekogranične suradnje. Mi smo bili u nekoliko takvih projekata sa Slovencima, to su bili projekti između gradova Brežice i Zaboka. U tom dijelu smo mi bili ‘soft’, održali smo nekoliko koncerata, seminara i slično, a Slovenci su izgradili centar za mlade. U ovoj situaciji, sada nas zanima i ‘software’, no to su relacije koje bi omogućile, ne samo financiranje hladnog pogona, nego i masu drugih aktivnosti u okviru objekta koje se financira direktno iz EU. S obzirom na ekipu koja na tome radi, mislim da imamo velike šanse za uspjeh – kaže gradonačelnik.
Promet
Od ostalih investicija u infrastrukturu, Hanžek posebno ističe radove na poboljšanju sigurnosti u prometnu na području grada.
– Riješili smo prvu fazu nogostupa na spoju između Zaboka i Repovca. To je dionica koja je bila problematična jer je cesta nešto uža, a tu je onda i velika uzbrdica. Ove smo godine krenuli s nastavkom te investicije dalje prema Repovcu. Također, velika je stvar da smo nastavili izgradnju nogostupa u Martinišću što je također bilo nužno jer je dionica dosta prometna, a u blizini je škola – govori gradonačelnik.
Posebno je ponosan što je nezaposlenost kod stanovništva svedena na minimum, no istaknuo je i da se u Gradu bore s javnim prijevozom koji, izuzev vlakova, slabije funkcionira. Mnogi se zbog toga odlučuju koristiti automobile, što u gradu zna stvarati velike gužve, posebice u određeno doba dana. Iz tog razloga, u najavi su još dva velika projekta vezana uz prometnice.
– Radimo na projektu koji je usuglašen s Ministarstvom prometa, u završnoj smo fazi s projektima za podvožnjak kod Obrtničkog doma i za nadvožnjak kod Osnovne škole. Nije jednostavno jer se radi o ulasku u određene privatne parcele pa trebamo pregovarati s ljudima za otkup. Uz to, Zabok ima mnogo telekomunikacijskih, prometnih i drugih infrastrukturnih sadržaja o kojima treba voditi računa, a svi su koncentrirani na vrlo uskom pojasu. Tu je dosta vremena otišlo dok se dobe suglasnosti sa svih strana, posebice od Hrvatskih željeznica koje su netom na našem području dovršile elektrifikaciju i modernizaciju pruge, a sada ćemo mi morati ići ispod tog objekta – priča Hanžek i dodaje da svakako veseli da je konačno završena elektrifikacija pruge, nakon više od 40 godina.
– Putovanje se skratilo, iako su trenutno u tijeku radovi na zagrebačkoj strani, no i to će ubrzo završiti. U skladu s tim, nadamo se da će zahtjevi koje smo svi postavili, a to je da se poveća dnevni broj vlakova, pogotovo direktnih, biti ispunjeni, a to nam je vrlo bitno jer postoji mnogo interesa, posebice od strane mladih obitelji, za život u Zaboku, a posebno im je važna prometna povezanost zbog posla. Vezano uz to, moram istaknuti da nam fali stanova. Građevinska operativa malo sporije reagira. Svi se prije odlučuju za gradnju na Jadranu ili u Zagrebu, no cijene su ovdje kod nas danas gotovo pa na razini cijena kvadrata u Zagrebu u nekom ‘običnom’ kvartu, ne mislimo tu na one ekskluzivne u podsljemenskoj zoni ili strogom centru – ističe gradonačelnik.
U skladu s tim, trebalo bi raditi na dodatnim proširenjima kada su u pitanju odgojno-obrazovne institucije na području grada, a gradonačelnik je rekao da se na tome već radi.
– Tu imamo projekt područne škole u Špičkovini kojeg smo kandidirali na financiranje iz izvora Republike Hrvatske, ali koje proizlazi iz paketa Europske unije i to nam je prošlo. Sada se još usuglašava natječajna dokumentacija da možemo raspisati natječaj i vjerujemo da bi to mogli sprovesti ujesen. Država je najavljivala raspisivanje još jednog natječaja za škole. Mi smo tu kandidirali područnu školu Špičkovina, a Županija je kandidirala proširenje zabočke Osnovne škole za oko 600 kvadrata i time bi se stvorili preduvjeti za jednosmjensku nastavu. Međutim, ne znamo kada će taj natječaj biti raspisan, no bilo bi nam drago da, prema najavama, bude u paketu jer bi tako riješili i područnu školu i vrtić u Špičkovini u jednom natječaju. Također, posebno nam je drago zbog tog područnog dječjeg vrtića u Špičkovini jer imamo dosta neupisane djece, a s ovime ćemo dobiti još 90-ak mjesta – govori gradonačelnik.
Spremno do rujna
Što se tiče odgojno-obrazovnih institucija na području grada, gradonačelnik je zadovoljan kako napreduju radovi na Regionalnom centru kompetentnosti u ugostiteljstvu i turizmu.
– U ovom je projektu financier Županija i veseli nas što se projekt dobro odvija i da se Županija uspjela izboriti i za sportsku dvoranu u sklopu toga. Ne razumijem kako to da dvorana nije prošla na prvom natječaju jer je neshvatljivo kako se može ići u izgradnju jedne tako važne obrazovne institucije, a da se ne računa na sportsku dvoranu. Ne mora ona biti trodijelna, već da bude dovoljna za održavanje nastave., no i to je sada “riješeno”. Još nije do kraja iskristalizirano pitanje financiranja, postoje neka obećanja od predsjednika Vlade, ali to ćemo vidjeti. Izgradnja je krenula, a najbitnije je da će škola početi funkcionirati u rujnu – govori Hanžek.
Istaknuo je još jedan važan projekt koji se provodi u velikom dijelu županije, a riječ je o Aglomeraciji Zabok – Zlatar.
– Sam je projekt izuzetno kompliciran sam po sebi, a onda su tu još od početka bile dodatne komplikacije oko njegove provedbe. Međutim, sada je konačno ugovorena i započeta izgradnja zajedničkog pročišćivača za cijelu Aglomeraciju Zabok koji će se nalaziti pred Igrišćem i konačno se možemo početi veseliti onome čemu smo svi težili, a to je da otpadne vode ne završavaju u našim vodotocima. Osobito me se dojmila jedna akcija čiji je naziv bio ‘Svi smo mi nizvodno’. To se ticalo jednog psihološkog problema koji potiče iz davnina jer se nekada sve bacalo u vodu s mišlju da će to voda odnijeti. No, tako kako mi bacimo kod sebe pa odnese prema drugome, tako i netko drugi baci nešto što će završiti kod nas – kaže gradonačelnik.
Od ostalih projekata, Hanžek je spomenuo da je uspješno realizirana energetska tranzicija javne rasvjete i grad sada ima kompletno uvedenu LED rasvjetu. Također, dodao je i da je sada otvoren natječaj za uvođenje LED rasvjete u Sportsku dvoranu i to je sljedeće u planu. Rekao je da prilikom izgradnje to nije bilo moguće s obzirom na to da je izgradnja dvorane bila po principu ‘ključ u ruke’.
– Od društvenim sadržaja, posebno moram pohvaliti gradske sportaše i našu Sportsku zajednicu jer su svi naši klubovi bili izuzetno aktivni proteklih godinu dana, a uz to su postizali i hvalevrijedne rezultate. Što se kulture tiče, i tu sjajno stojimo, a sudjeluju svi, od volontera, amatera, naše Pučko otvoreno učilište, Gradska galerija, Multimedijski centar i naše Kino Zabok. Za ovu je godinu također najavljeno doista mnogo kulturnih sadržaja, a u skladu s tim, moram tu otkriti da je potpisan ugovor za modernizaciju u samom kinu. Zamijenit će se stolice koje smo mi inače dobili donacijom od Grada Zagreba i onda smo ih pretapecirali, no sada više nisu prema standardima suvremene kino djelatnosti – otkrio je gradonačelnik, pa nastavio:
– Posebno želim naglasiti naše vatrogastvo. Osim što slavimo brojne godišnjice i uspjehe, moram istaknuti da je ponovno vidljiv porast broja djece i mladih koji se uključuju u vatrogastvo. Brojke su osjetno pale unazad nekoliko godina, što je velikim dijelom i zbog pandemije, no sada brojke opet rastu zbog čega smo izuzetno sretni. Također, što se vatrogastva tiče, na sreću, naši vatrogasci nemaju toliko intervencija što se tiče samih požara, no sve češće odlaze na tehničke intervencije, posebice u prometu, tako da smo uvidjeli da ćemo morati više ulagati u nabavku tehničke opreme – govori Hanžek.
Uz to, ekskluzivno nam je otkrio i da u Zabok, koji je nekada bio poznato industrijsko središte, uskoro stiže još jedna nova tvornica.
– Potpisan je ugovor i odabran izvođač radova za gradnju nove tvornice koja će se izgraditi u našoj gospodarskoj zoni, nasuprot tvrtke ‘CIAK’. Radi se o austrijskoj tvrtki ‘Austrotherm’, proizvođaču izolacijskih materijala, a tvrtka će zaposliti 80-ak radnika. Direktori su me pitali kako je ovdje kod nas s radnom snagom i odgovorio sam im “da za dobru plaću, nema problema s radnom snagom”. Moram naglasiti da je izvođač radova također tvrtka iz Zagorja što znači da su u sve dodatno upogonjeni naši domaći obrtnici i gospodarstvenici. Tvrtka je neko vrijeme gledala gdje će otvoriti pogon jer im je nedavno u potpunosti izgorjela tvornica u BiH, i konkurencija je bila izuzetno jaka. Međutim, s obzirom da je nama u interesu da privučemo proizvodnju na područje grada, iako to nije nadležnost Gradske uprave, mi smo tvrtki pružili punu podršku oko svega što je trebalo – kaže Hanžek i dodaje:
– Vjerujem da će im se odabir dolaska u Zabok pokazati kao pun pogodak. Tu imamo primjer tvrtke ‘Dunapack’. Naime, ova naša zabočka tvornica je najprije bila pod upravom one u Mađarskoj, no sada je ona u Mađarskoj pod upravom naše zabočke. To samo dokazuje da imamo sjajne i sposobne direktore, menadžere i radnike – zaključuje Hanžek.
Zanimalo nas je ima li kakvih planova oko uređenja bivših ZIVT-ovih objekata u samom središtu grada.
I dalje samo želja
– Što se tiče uređenja starih ZIVT-ovih tvornica, ti su objekti u privatnom vlasništvu. Tu postoje planovi već neko vrijeme koji su se u međuvremenu i izmijenili. Mi se nadamo da ćemo završetkom ovog našeg pješačkog mosta doći u fazu da se uredi i taj dio. Htjeli smo da se zadrži dimnjak kao simbol Zaboka i nekadašnje industrije, a htjeli bi i da ostane i ta kotlovnica pored. Uz zgradu bivšeg ‘magazina’, uz željeznicu, veže se nekoliko projekata, ali uglavnom bi se tamo mogli naći trgovački i poslovni prostori. Isto tako, s Državom pokušavamo riješiti, ali to nam nikako ne ide još od stečaja ZIVT-a, pitanje kolonije koja je još uvijek državno zemljište. Bili bi jako sretni kada bi taj dio mogli urediti s jednom ili više stambenih zgrada i da konačno taj potez izgleda u skladu s okolinom u kojoj se nalazi, urbano, pored novouređenog željezničkog i autobusnog kolodvora – kaže gradonačelnik.
Isto tako, po završetku pješačkog mosta, kreće se s uređenjem Parka Milana Prpića gdje će se oba igrališta, i dječje, ali i košarkaško, opremiti antistresnim podlogama i biti u skladu s današnjim trendovima.
– Moram dodati da smo i u pregovorima za potpuno novo dječje igralište na potezu između auto-moto društva i ‘zdenca’. Taj dio grada je bez ikakvih igrališta, a dosta ih je nespretno i smjestiti nekamo, no sada pregovaramo za jednu lokaciju. Općenito, želimo grad što više popuniti dječjim igralištima, barem minimalnim jer i to mnogo znači najmlađima, a i njihovim roditeljima – istaknuo je Hanžek i na kraju otkrio čime se on vodi u svom dugogodišnjem uspješnom radu:
Optimizam. U svakom poslu mora postojati vizija, a ona ne smije biti neostvariva jer inače svi dionici i sudionici izgube volju i odustanu. Također, ne smije biti ni previše prizemna jer onda samo dođete na radno mjesto, odete s radnog mjesta i već ste ju ispunili. Želje su nam uvijek veće od mogućnosti i to je normalno. Srećom, sada imamo ove silne europske fondove koji nam uvelike pomažu. Bez njih, mi ne bi nikada, ili eventualno tamo negdje dalekoj u budućnosti, realizirali ovo što se danas na području Zagorja radi – rekao je zabočki gradonačelnik uz čestitke svim svojim sugrađankama i sugrađanima povodom Dana grada.
