U prostorijama Poslovno – tehnološkog inkubatora Krapinsko – zagorske županije održana je konferencija za medije o iznimno važnom projektu ‘CRO-SI SAFE’ kojemu je glavni cilj unapređenje prekograničnog partnerstva hitnih spasilačkih službi uspostavom zajedničkog protokola prekogranične suradnje kroz ‘CRO-SI SAFE’ tim koji se stvara ovim projektom, a sve s ciljem unapređenja sustava civilne zaštite i povećanje otpornosti na nepogode i nezgode na području Krapinsko – zagorske županije s hrvatske strane, odnosno na području Savinjske regije sa slovenske strane. 

Voditeljica projekta Tanja Ivek istaknula je da projekt izravno doprinosi jačanju prekograničnih kapaciteta s obzirom na to da su u sklopu njega provedene brojne edukacije za hitne službe, ali i da doprinosi poboljšanju prekograničnih javnih usluga hitnih spasilačkih službi, posebice u ruralnim područjima. 

31. svibnja 

– Vrijednost projekta je nešto viša od 739.600 eura, sufinanciran je 85 posto sredstvima europskog fonda za regionalni razvoj, a provodi se u okviru programa suradnje “INTERREG V-A Slovenija – Hrvatska 2014 – 2020”. Projekt je započeo lani u lipnju, provodimo ga 12 mjeseci, i u tom razdoblju proveli smo niz raznih aktivnosti fokusiranih prvenstveno na našu primarnu ciljnu skupinu, naše žurne službe – HGSS stanicu Zlatar Bistrica, Zavod za hitnu medicinu Krapinsko – zagorske županije, Vatrogasnu zajednicu KZŽ, Policijsku upravo KZŽ i Društvo Crvenog križa KZŽ – kazala je Ivek.

Izrađena je zajednička studija uspostave ‘CRO-SI SAFE’ tima, neformalnog tijela kojeg čine djelatnici i članovi svih službi koje djeluju u sustavu Civilne zaštite, a koji će po završetku projekta nastaviti suradnju na poboljšanju sustava Civilne zaštite, dodala je Ivek.

– Provedene su dvije velike demonstracijske vježbe u kojima smo pokazali na koji način žurne službe međusobno surađuju i djeluju kada se dogodi neka masovna nesreća. Jedna je vježba održana u Klanjcu, druga u Rogaškoj Slatini, a prije par tjedana smo imali i pilotnu provedbu protokola u Humu na Sutli. Isto tako, provedeno je niz raznih edukacija koje su bile specijalizirane upravo za ove žurne službe. Dio ih je proveden, a jedan dio još se provodi – rekla je Ivek i dodala da se projekt službeno provodi do 31. svibnja. 

Žurne su službe prošle osam specijaliziranih edukacija, a educirano je oko 80 ljudi. Isto tako, s ciljem edukacije šire javnosti, proveden je i niz aktivnosti poput ‘Vrtićke olimpijade’ u sklopu koje su žurne službe posjećivale vrtiće, za osnovnoškolce su bili organizirani tečajevi i natjecanje iz prve pomoći, izrađen je i letak s uputama kako pravilno reagirati u slučaju većih nesreća, a napravljeni su i edukativni video klipovi s istim ciljem. 

Ravnatelj Zavoda za hitnu medicinu KZŽ Krešimir Božić istaknuo je da je Zavod pridruženi partner na spomenutom projektu, što je velika čast.

– Opremom koju smo nabavili za naš Zavod uredit ćemo vozilo hitne medicinske službe namijenjeno za velike nesreće. Također, proveli smo edukaciju za naše djelatnike, a bili smo i u posjetima drugim zemljama, Sloveniji i Austriji, gdje smo se imali prilike uvjeriti u način funkcioniranja njihovih službi, a s nama su bili i naši djelatnici kako bi svemu svjedočili iz prve ruke i kako bi to mogli prenijeti u naš Zavod – rekao je Božić i dodao kako je izuzetno važna suradnja između hitnih službi.

Zapovjednik Vatrogasne zajednice KZŽ Marijan Lovrenčić naglasio je da ovaj projekt njeguje suradnje koje su zapravo postojale i prije, a tijekom njegovog odvijanja su se intenzivirale. Također, naveo je i koji su najveći benefiti istog za vatrogastvo.

Još bolja suradnja

– Konkretni benefit ovog projekta je da smo suradnju koju smo imali i prije, i formalno i praktično produbili i na neke druge projekte i s time zaista možemo biti zadovoljni. Iskoristili smo ovo kao priliku za specijalističko obrazovanje naših vatrogasaca, dogradnju njihovih vještina spašavanja prilikom potresa, ali i spašavanja iz dubina i visina. Konkretno, nakon ovog ćemo dobiti 19 spasioca, odnosno ljudi koji će biti na višem stupnju obrazovanja da bi mogli intervenirati u takvim akcijama – rekao je Lovrenčić pa nastavio:

– Definirali smo i opremu koju ćemo koristiti za takve intervencija, a koja je nabavljena. Radi se o opremi vrijednoj oko 40.000 eura i time ćemo znatno nadopuniti naše kapacitete. Cijeli je projekt za nas imao puno smisla, a potvrda tome bio je i nedavni upit Vatrogasne zajednice Zagrebačke županije iz koje sada na sličnim principima traže suradnju sa slovenskim partnerima – dodao je Lovrenčić.

Župan Željko Kolar ocijenio je kako je ovo sjajan projekt, a potom pobrojao brojne prednosti koje je donio.

– Prije svega poboljšali smo suradnju sa slovenskim partnerima i usuglasili protokole oko većih elementarnih nepogoda koje bi mogle zadesiti sutlansko područje. Drugo, dodatne specijalističke edukacije koje smo radili za naše hitne službe za koje često nema vremena niti novaca, sada smo uspjeli kroz projekt napraviti i treće, tu je i specijalistička specifična oprema koju će dobiti naše hitne službe – rekao je župan Kolar.

Što se tiče već spomenutih provedenih vježbi u sklopu projekta, Kolar je dodao:

– Pokazale su spremnost, obučenost i motiviranost naših hitnih službi i ovom prilikom im se želim zahvaliti na onome što čine svakodnevno na području naše županije – rekao je Kolar i najavio kako će se i dalje javljati na sve natječaje koji za cilj poboljšati opremljenost hitnih službi. 

Potom se osvrnuo i na protugradnu obranu s obzirom na to da je tuča u Zagorje ove godine stigla već u travnju.

Obrana od tuče

– Obranu ne možemo prepustiti dragom Bogu nego moramo imati jasnu strategiju na razini države. Ako je država definitivno odlučila da neće braniti prostor Hrvatske od tuče raketama, onda moramo imati jasnu strategiju kako ćemo motivirati ljude da osiguravaju svoje usjeve, ali i da mi osigurano značajna sredstva za trajnu zaštitu. Ja ne vidim ni jedno ni drugo. Štoviše, odlična reakcija Vlade i dosad nikada veći izdvojen iznos za naknadu štete poljoprivrednicima, no s druge strane, oni koji su imali osigurane usjeve nisu dobili naknadu štete, odnosno, premija je odlučivala da onaj tko je imao štete 100.000 kuna dobije 30.000 kuna, odnosno 30 posto, a da nije imao osigurano, dobio bi 52.000 kuna, odnosno 52 posto jer je u tolikom iznosu država nadoknađivala štetu – rekao je Kolar pa nastavio:

– Poslali smo krivu poruku, a ja sam o tome razgovarao i s ministricom. Ministarstvo poljoprivrede je reagiralo jer je od nas tražilo ponovno mišljenje o tome. Mi i dalje imamo određenu svotu novaca, no još uvijek nisam dobio točan izračun koliko bi trebalo novaca, odnosno, koliko bi se raketa potrošilo na području Krapinsko – zagorske županije. Mi ćemo platiti do zadnje. Imam informaciju da je Ministarstvo poljoprivrede, u čijoj to nije nadležnosti, reklo ministarstvu u čijoj je, da su i oni spremni osigurati novac – poručio je Kolar.