U serijalu emisija “Rak nije mrak“ govori se o zloćudnoj bolesti od koje svake godine u Republici Hrvatskoj oboli više od 24.000 osoba, a procjenjuje se da u našoj zemlji živi 170.000 osoba koje su bolovale ili boluju od raka. S obzirom na složenost bolesti, pogođeni su i članovi obitelji oboljelih. U ovotjednom, 5. izdanju emisije iz serijala “Rak nije mrak“ koji se realizira uz potporu Udruge Onkološki pacijent u suradnji sa Zagorskom ligom protiv raka i udrugom Europa Donna Krapina, govorilo se o tome kako svojom djelatnošću socijalne skrbi mogu oboljelima i članovima njihovih obitelji pomoći područne službe Hrvatskog zavoda za socijalni rad i koja su sve prava onkoloških pacijenata.
Preustroj sustava socijalne skrbi ne znači i promjene u pravima korisnika
Pravnica Dunja Horvat, voditeljica Odjela za zaštitu odraslih osoba i novčane naknade u Područnom uredu Krapina uvodno je upoznala slušatelje četiri lokalne zagorske radijske postaje (Radija Hrvatsko zagorje Krapina, Radija Marija Bistrica, Radija Stubica i Radija Zlatar) s promjenama koje je donio novi Zakon o socijalnoj skrbi, a koji je stupio na snagu u veljači prošle godine. Iako je preustroj sustava socijalne skrbi još uvijek u tijeku, pravnica Horvat ističe kako se za korisnike ništa nije promijenilo po pitanju njihovih prava i usluga. Dodaje kako je novi Zakon o socijalnoj skrbi olakšao ostvarivanje određenih prava.
Prava se temelje na zdravstvenom stanju korisnika
O pravima iz sustava socijalne skrbi koja se temelje na zdravstvenom stanju korisnika odlučuje Područni ured prema mjestu prebivališta korisnika. Na području Krapinsko – zagorske županije to su PU Krapina, Zabok, Donja Stubica i Zlatar Bistrica. Zahtjev za priznavanje prava podnosi korisnik osobno ili član njegove obitelji. S obzirom na to da je riječ o pravima koja se temelje na zdravstvenom stanju korisnika nužno je uz zahtjev podnijeti relevantnu medicinsku dokumentaciju (liječnika specijalista i ne stariju od godine dana). Po obradi, zahtjev sa dokumentacijom PU dostavlja Zavodu za vještačenje u Zagreb radi objektivizacije zdravstvenog stanja korisnika odnosno radi provedbe vještačenja. Tek po zaprimanju nalaza i mišljenja Zavoda za vještačenje korisnik, ovisno o nalazu i mišljenju, može ostvariti pravo na doplatak za pomoć i njegu odnosno pravo na osobnu invalidninu, navodi pravnica Dunja Horvat te objašnjava što sve ta prava podrazumijevaju.
Pravo na doplatak za pomoć i njegu
Pravo na doplatak za pomoć i njegu je pravo koje podrazumijeva da je korisniku prijeko potrebna pomoć i njega druge osobe u organiziranju prehrane, pripremi i uzimanju obroka, nabavi namirnica, čišćenju i pospremanju stana, oblačenju i svlačenju, održavanju osobne higijene, kao i obavljanju drugih osnovnih životnih potreba. Pravo se priznaje u punom ili smanjenom iznosu ovisno o tome postoji li prijeka potreba pomoći i njege druge osobe u punom ili smanjenom opsegu. To se pravo u punom iznosu priznaje osobi kojoj je vještačenjem utvrđen treći stupanj težine invaliditeta – oštećenja funkcionalnih sposobnosti prema propisima o vještačenju i metodologijama vještačenja, ne uzimaju se u obzir prihodi, a iznosi 79,63 eura mjesečno. Pravo na doplatak za pomoć i njegu se priznaje u smanjenom iznosu kada je utvrđen drugi stupanj težine invaliditeta, ako prosječan mjesečni prihod samca ne prelazi iznos od 250 posto osnovice (165,90 eura) odnosno 200 posto osnovice (132,72 eura) po članu kućanstva u prethodna tri mjeseca prije podnošenja zahtjeva. Pravnica Dunja Horvat napominje kako se ovdje u obzir uzimaju prihodi obitelji pa je moguće da iako osoba temeljem zdravlja ima pravo na doplatak u smanjenom opsegu neće ga ostvariti jer mu prihodi prelaze cenzus iz Zakona.
Pravo na osobnu invalidninu
Osobna invalidnina se priznaje osobi kod koje je utvrđen četvrti stupanj težine invaliditeta – oštećenja funkcionalnih sposobnosti prema propisima o vještačenju i metodologijama vještačenja, a u svrhu zadovoljavanja životnih potreba za uključivanje u svakodnevni život zajednice. Pravo na osobnu invalidninu priznaje se u postotku od osnovice koji iznosi 350 posto osnovice (232,26 eura), neovisno o prihodima obitelji. Pravo ne može ostvariti osoba kojoj je priznata usluga smještaja ili organiziranog stanovanja, koja osobnu invalidninu ostvaruje prema drugim propisima te koja ostvaruje pravo na doplatak za pomoć i njegu. Korisnici osobne invalidnine ostvaruju i pravo na naknadu za ugroženog kupca energenata (pomoć kod plaćanja računa za struju i plin) u mjesečnom iznosu od 66,36 eura mjesečno.
Trajna prava
Doplatak i osobna invalidnina su u naravi trajna prava u smislu da se naknade isplaćuju mjesečno, a uz njih korisnici mogu ostvariti pravo na jednokratnu naknadu zbog podmirenja izvanrednih troškova nastalih zbog trenutačnih životnih okolnosti, primjerice izvanredni troškovi liječenja zbog kojih nije u mogućnosti podmiriti osnovne životne potrebe. Ukupan iznos priznatih jednokratnih naknada u jednoj kalendarskoj godini može iznositi najviše 500 posto osnovice 2500 kuna/331,81 eura za samca odnosno 700 posto osnovice 3500 kn/464,53 eura godišnje za kućanstvo. Dodajmo kako rješenje o priznavanju prava na doplatak i osobnu invalidninu te nalaz i mišljenje vještaka mogu biti podloga za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje što korisnici ostvaruju putem HZZO-a.
Sve informacije o pravima i uslugama iz sustava socijalne skrbi onkološki pacijenti i članovi njihovih obitelji mogu dobiti u Područnim uredima Zavoda za socijalnu skrb.