Krapinčanka Sanja Sever Mališ je prije nešto više od godinu dana izabrana na čelno mjesto Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, vodeće i najveće institucije ekonomskog obrazovanja u Republici Hrvatskoj. S njom smo razgovarali svega mjesec dana nakon dolaska na ovu izuzetno važnu poziciju i tada nam je ispričala prve dojmove, a sada kada je od stupanja na mjesto dekanice prošlo gotovo godinu dana, ponovno smo sjeli s njom da nam otkrije kako se snašla u novoj ulozi.  

I sama nam je u prvom razgovoru spomenula kako se radi o vrlo prestižnoj, ali i odgovornoj poziciji, pa nas je zanimalo je li se posao pokazao zahtjevnijim nego je mislila da će biti, ili je sve bilo u skladu s očekivanjima. 

Suradnja je neophodna

– Moram priznati da mi je prethodno iskustvo rada u Upravi i struci, posebno u ovim izazovnim vremenima, dalo sigurnost i snagu za provedbu planiranih aktivnosti. To se prije svega odnosi na nastavak snažne digitalizacije Fakulteta i kontinuirano unapređivanje aktualnih studijskih programa Fakulteta, kako bi naši studenti ostali konkurentni na tržištu rada, a radimo i na pokretanju novih studijskih programa kako bismo održali značajnost našeg Fakulteta na globalnom tržištu obrazovanja. Ne osjećam pritisak ili da sam pod povećalom više nego dekani u prošlosti, naučila sam se nositi s kritikama i s pohvalama na moj rad – započela je Sever Mališ. 

Kako kaže, njena uloga kao dekanice je osigurati uspjeh studenata, nastavnika i djelatnika i uz to, učinkovito upravljati ograničenim resursima. 

– Suradnja sa studentima, nastavnicima i bivšim studentima neophodna je kako bismo svi radili zajedno prema zajedničkim ciljevima. Najvažnije je djelovati u interesu svih  studenata. Kao dekanica, razumijem važnost osiguravanja sigurnog i poticajnog okruženja za sve članove akademske zajednice. Moja predanost ovom cilju pokazala se tijekom cijele moje karijere jer nastojim stvoriti jednake mogućnosti za sve – pojašnjava naša sugovornica. 

Što se tiče planova za Ekonomski fakultet, Sever Mališ je već u prvom našem razgovoru prošle godine kazala kako je uvidjela koja se područja mogu dodatno unaprijediti. Sada nam je ispričala i kako napreduju ti planovi. 

– Što se strateškog opredjeljenja Fakulteta tiče, nastavit ćemo kontinuirano unaprjeđivati sve procese i aktivnosti kako bi ojačali međunarodnu relevantnost i zadržali međunarodne akreditacije. To što smo najveći i najpoželjniji fakultet u Hrvatskoj nije samo po sebi dovoljno ako ne ispunjavamo kriterije, odnosno standarde koje moraju ispunjavati najbolji svjetski ekonomski fakulteti, ali veliki posao smo već napravili. Uspostavili smo standarde na temelju kojih se Ekonomski fakultet svrstava u jedan posto vodećih, elitnih visokoškolskih institucija iz područja ekonomije i poslovne ekonomije. To dokazujemo akreditacijama AACSB-a i EQUIS-a na razini cijele institucije te EFMD-ovim programskim akreditacijama, koje ima samo 207 institucija u svijetu, i mogu reći da smo i sretni i ponosni što smo zadovoljili njihove stroge institucionalne kriterije – kaže Sever Mališ te dodaje da je to ostvareno aktivnim angažmanom svih nastavnika, djelatnika i studenata te alumnija Fakulteta na čemu im je svima posebno zahvalna. 

Pritom, dodaje, uvijek voli istaknuti svoje podrijetlo na koje je izrazito ponosna, a ponosni su, kaže nam Sever Mališ, i njeni sugrađani.

Podrška 

– Podrška mojih sugrađana puno mi znači, no bez podrške obitelji vrlo teško bih uspjela i na tome sam im zahvalna. Zbog obaveza, nažalost u Krapini ne provodim onoliko vremena koliko bih htjela, ali nastojim koliko mogu uskladiti poslovno i privatno. Koliko čujem, Krapinčani su sretni i ponosni što je baš netko njihov na čelu vodeće institucije u Republici Hrvatskoj u području ekonomije i poslovne ekonomije – priča nam dekanica. 

S obzirom na to da je po struci ekonomistica, u razgovoru smo se dotaknuli i nedavnog prelaska s kune na euro. Kako je istaknula naša sugovornica, iako se radilo o logistički složenom i opsežnom poslu, sve je, smatra, prošlo bez problema. 

– Vidimo da je sve prošlo bez problema što uključuje opskrbu gotovinom građana i poslovnih subjekata, automatske konverzije depozita kredita i ostale financijske imovine do financiranja platnih sustava. Izazov u prilagodbi na novu valutu je olakšan iskazivanjem dualnih cijena, pa nam je svima lakše snalaženje – rekla je Sever Mališ, ali i dodala da se za građane ipak javio jedan problem:

– Najveći strah građana je neopravdano dizanje cijena. Zakonom je definirano načelo zabrane neopravdanih povećanja cijena kojim je zabranjeno, između ostalog i svim poslovnim subjektima, pri uvođenju eura povećati cijenu robe ili usluge prema potrošačima bez opravdana razloga. To načelo ostvaruje se na način da se preračunava kuna u euro primjenom fiksnog tečaja konverzije. Kao i većinu ljudi, iznenađuje me činjenica da su cijene osjetno porasle u zadnjih godinu dana. No, ne bih to povezivala s uvođenjem eura već je to posljedica globalnog rasta cijena svih važnih inputa – energenata, prehrambenih i industrijskih sirovina. Analize koje su provele kolege iz Europske središnje banke i Hrvatske narodne banke pokazale su da je euro porastu cijena doprinio u malom iznosu. No, kako se uvođenje eura dogodilo u vrijeme povišene inflacije stekao se pogrešan dojam da su trgovci iskoristili uvođenje nove valute da u cijene izražene u novoj valuti ugrade veće marže – pojasnila je Sever Mališ. 

Uz to, dodaje da je uvođenje eura zapravo donijelo više koristi nego štete, posebice za građane.

– Za njih uvođenje eura znači povoljnije zaduživanje u odnosu na uvjete u mnogim susjednim zemljama, a što je posebno izraženo za stambene kredite. Osim toga, brojni naši turisti neće više morati brinuti o konverziji novca na godišnjim odmorima, a bit će lakše i nama kada putujemo u zemlje s kojima dijelimo istu valutu jer više ne moramo brinuti jesmo li razmijenili novac i koliko nas je koštala konverzija. Neki su kao negativnost uvođenja eura isticali gubitak monetarnog suvereniteta, ali to je razmjerno mala žrtva uz odnosu na koristi koje iz toga proizlaze. Naime, iako samostalno ne vodimo monetarnu politiku, Hrvatska suodlučuje o monetarnoj politici Eurosustava. Velika je stvar uvođenje eura u našu zemlju – pojasnila je, a potom navela i još jednu veliku prednost uvođenja nove valute.

Osvrnula se na cijene turističkih usluga za koje turisti iz nama susjednih zemalja tvrde da su otišle u nebo.

Direktna usporedba

– Sada možemo izravno uspoređivati cijene kod nas s onima u Sloveniji, Italiji, Austriji. Sada je jasno vidljivo da su te cijene jednako visoke u tim zemljama, ako ne i više. Cijene ugostiteljskih usluga i usluga povezanih s turizmom vrlo su visoke što možemo povezati s izrazitom visokom potražnjom za tim uslugama, a koje onda omogućavaju znatne zarade u tim djelatnostima. Gospodarske koristi od uvođenja eura i ulaska u Schengen velike su i mnogobrojne – Hrvatska će postati atraktivnija i kao turistička destinacija i kao ulagačka destinacija. To je prije svega izraženo zbog turizma koji u hrvatskom BDP-u sudjeluje s visokim udjelom. Ipak ovi procesi dovode do pritisaka na porast određenih cijena – za sada prije svega cijena usluga, ali i cijena nekretnina – dodaje Sever Mališ.

Za kraj smo je, kao stručnjakinju u ovom području, upitali i postoje li neki savjeti kako barem malo uštedjeti novac, osim, primjerice, kupovanja na akcijama i slično, što većina često i radi. 

– Dobra je ideja odrediti koliko novca mjesečno možete odvojiti. Prije nego što počnete štedjeti analizirajte svoje troškove i treba izbjegavati kupovati nešto što nije nužno. Da ne biste pali u kušnju trošenja eura koje nemate, ugovorite trajni nalog za štednju. Dobro je svaki mjesec barem simbolični iznos staviti “sa strane“ za nepredviđene okolnosti – poručuje Sever Mališ.