Osnovana 1963. godine na zahtjev Zabočana, Gimnazija Antuna Gustava Matoša ponosno stoji u industrijskom dijelu grada Zaboka. Ove godine, školica slavi veliki 60. rođendan, a dok traju pripreme za 5. svibanj kada će proslava biti upriličena uz dinamičan program, uspjeli smo ukrasti malo vremena ravnateljici Gimnazije AGM Bibijani Šlogar, stručnom suradniku pedagogu Ivanu Miškulinu i profesorici biologije Ani Culej kako bismo s njima porazgovarali o počecima rada škole, promjenama, učenicima, benefitima, trendovima u učenju i još mnogo toga! Na početku smo se, dakako, dotaknuli povijesti i konstrukciji škole kakvu danas poznajemo…

Povijest

– Zabočka gimnazija osnovana je općinskim rješenjem 22. svibnja 1963. te je u prvoj školskoj godini 1963./1964. upisano 80 učenika u dva gimnazijska odjeljenja, a svake naredne godine broj se učenika povećavao. Od nastajanja 1963. do 1976. bili smo u sustanarstvu i suživotu s Ekonomskom školom u današnjoj Srednjoj školi Zabok, a od 1976. do 1995. u tadašnjoj Tekstilnoj školi, a današnjoj Školi za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću. Od 1995. do 2003. smo pak dijelili prostor sa zabočkom osnovnom školom da bismo 2003., na 40. obljetnicu postojanja, po prvi puta uselili u svoj prostor – zgradu u Prilazu Janka Tomića u kojoj smo i danas te postajemo jedina cjelovita gimnazija na području Krapinsko – zagorske županije. Škola je započela rad pod imenom Gimnazija Zabok, a kada 1977. gubi samostalnost, nastavlja s radom s donekle transformiranim programom u sklopu tadašnjeg Centra za odgoj i usmjereno obrazovanje ‘Sedam sekretara SKOJ-a’. Od 1991. ponovo smo prepoznati pod imenom Gimnazija Zabok, a današnji puni naziv Gimnazija Antuna Gustava Matoša nosimo od 1996. godine, na poticaj tadašnjeg ravnatelja Ante Škelje. Jedan lijep detalj je i da je naš gradonačelnik Ivan Hanžek bio polaznik prve generacije zabočkih gimnazijalaca, a tu smo generaciju gimnazijalaca pozvali na svečanost u petak kako bismo im zahvalili što su nam svima otvorili vrata – ispričala nam je ravnateljica Šlogar, a nas je zanimalo koliko se toga u ovih 60 godina promijenilo.

– Osim materijalnih uvjeta koji su se bitno izmijenili useljenjem u postojeću zgradu, te dodatno još popravili kada je dovršena susjedna Sportska dvorana Zabok u kojoj se od 2017./2018. provodi nastava Tjelesne i zdravstvene kulture, čini mi se da se nije mnogo toga promijenilo. Učenici koji se upisuju u školu i dalje dolaze s jakom motivacijom za nastavkom školovanja nakon srednje škole i zaista možemo reći da k nama dolaze ponajbolji učenici iz cijele županije. Tako je bilo i u vrijeme kada sam ja išla u ovu školu, a i prije toga je bila glasovita po zahtjevnosti, ali i po tome da omogućava upis na fakultete. Naravno, s obzirom da smo svi jedan organizam, nastavnici daju sve od sebe da osiguraju transfer znanja i vještina što će olakšati upise na sve fakultete na kojima učenici imaju želju nastaviti školovanje. Svake godine unosimo promjene u kurikulum i osvježavamo programe na način da ponudimo još zanimljivije i kreativnije načine usvajanja znanja te se ujedno prilagođavamo novim vremenima i novim potrebama. Također, mislim da je oduvijek bilo veoma važno da ovo ne bude samo obrazovna, već i odgojna ustanova. Uz to, imam osjećaj da ova škola, gdje god bila smještena i koliko god protekom vremena neminovno dolazi do smjene generacija, i dalje ostaje mjesto topline, mjesto gdje su osobni odnosi srdačni i zdravi, mjesto na kojem se stvaraju ne samo dugogodišnje suradnje, već i prijateljstva – rekla je ravnateljica škole u kojoj trenutno radi 42 nastavnika i provodi stručno zastupljenu nastavu, što je posebno važno naglasiti s obzirom da je proteklih godina došlo do opadanja interesa za rad u školi.

Kvaliteta

– Srećom, mi s opadanjem interesa još nismo imali većih problema. Vjerujem da tome ide u prilog činjenica što radimo u jednoj smjeni i imamo sjajne uvjete za rad, potpuno moderno opremljene kabinete i učionice i laptop za svakog nastavnika. Sve smo to uspjeli uz pomoć Krapinsko – zagorske županije i Grada Zaboka, ali i kroz razne projekte, poput projekta e-Škole, eksperimentalnog programa ‘Škola za život’ te investiranjem svojih vlastitih sredstava. Smatram da je mnogo lakše raditi u školi u kojoj imate sve uvjete za rad te motivirane učenike i to nastavnici prepoznaju – rekla je Šlogar.

Zabočka Gimnazija trenutno broji 376 učenika. Demografska kretanja izmijenila su se s ulaskom u EU, a ono s čime se većina škola suočava je problem smanjivanja broja učenika. Međutim, u ovoj školi su lokacija, jednosmjenska nastava, materijalni uvjeti, stabilnost kvalitete i dobar glas koji se prenosi s generacije na generaciju garancija upisa onoliko učenika koliko se i planiralo.

– Gimnazije su inače mjesto usvajanja znanja i pripreme za fakultete, i to je naš core business, ali usto smo itekako svjesni da promjene u društvu i vremenu u kojem se nalazimo donose neke nove vjetrove i tome se prilagođavamo na načine koji su nam dostupni. Naša je nastava sve više udaljena od klasične katedre, a sve je bliskija novim trendovima u obrazovanju. Imamo mnoštvo terenske nastave i izlazimo iz prostora škole učiti na drugim lokacijama, predavanja su zorna i uključuju sve elemente moderne učionice i modernog poučavanja, poučavamo vještine koje su ključne za razvoj mladih ljudi, a i kasniji život i učenje, radi se projektno i interdisciplinarno. Učionice su mjesto razvoja mašte, interesa i ljubavi prema predmetu… Prije nekoliko godina npr. ukinuli smo ”otvaranje na sreću” odnosno usmeno odgovaranje prema nasumičnom uzorku, već smo uveli mogućnost dogovora usmenog odgovaranja iz svih predmeta. Na taj način smo smanjili pritisak na učenike i osigurali im planskiji pristup učenju. I to je jedan od načina da osiguramo kvalitetnije usvajanje znanja… Uz neizostavnu dodatnu nastavu za motivirane i nadarene te pripreme za natjecanja u kojima sudjelujemo u velikom broju, imamo mnogo izvannastavnih i fakultativnih aktivnosti kojima pokušavamo pokriti interese naših učenika: Volonterski klub, Čitateljski klub, Dramska grupa, Crveni križ, Odgoj za ljudska prava, Škola i zajednica, Biosigurnost i biozaštita… Već niz godina provodimo međunarodne e-Twinning projekte, trenutno pripremamo i Erasmus projekt mobilnosti sa školom iz Finske. Usto, veoma često odlazimo u kazalište, muzeje, pratimo redovna godišnja događanja poput Interlibera, Kiki festivala, organiziramo obilježavanja Dana matematike, Europskog dana jezika, koncerte… i znamo da svaka ta aktivnost podiže motivaciju učenika i čini ovaj posao još zanimljivijim – rekla je Šlogar, a mi smo bili znatiželjni po pitanju planova za budućnost, ali i kako ravnateljica školu vidi za pet godina.

– Planovi su svakako zadržati kvalitetu i osigurati i dalje nesmetani upis na željene fakultete, uz prilagođavanje novim vremenima i generacijama. I za pet godina je vidim kao utočište i mjesto koje poziva na dijalog, mjesto koje vrvi talentima i koje buja od života – poručila je, a pedagoga Miškulina pitali smo o školskom sustavu Gimnazije koji nam je to autentično opisao.

Vježbalište

– Aulu škole nazvali smo trg slobodnih umijeća (artes liberales). Željeli smo, već na ulazu, u duhu baštine antike, srednjeg vijeka i prosvjetiteljstva istaknuti kako se tu obrazuju i odgajaju slobodne osobe koje vježbaju (gimnazija = vježbalište) znanja, vještine i stavove. To je naš sustav – odgovorio je Miškulin nakon čega smo se dotakli slobode planiranja rada škole i trendova u učenju.

– Imamo odgovornost prema osobama, prije svega učenicama i učenicima, njihovim roditeljima, obitelji, zajednici. Obvezu da slijedimo nacionalni kurikulum, etc. planiramo i radimo u složenim međuodnosima uvjetovani cjelokupnim nasljeđem i aktualnom situacijom, svjesni konteksta, ali uz to još više i prostora fine i kreativne slobode. Naše posebno, osebujno svojstvo je održavanje fine vage i napetosti između čuvanja tradicije, prokušanog i izvornog te iskoraka prema novom i nepoznatom. Vjerujem da nam i sam Matoš ima što reći o tome – poručio je, a onda kazao kako je  negativno, prema njegovim riječima i globalno (ne samo u Gimnaziji) trend učiti samo ono što se mora i što se subjektivno procjenjuje kao korisno, a osobna motivacija izostaje.

– Stvar spašava što kod mladih ljudi ipak postoji i širina interesa, otvorenost, znatiželja. U odgojno obrazovnoj zajednici nije ugasla suradnja prirodnog, društvenog, humanističkog i umjetničkog područja. Možda je najveći izazov znati percipirati i grešku kao začin u učenju, ne bojati se istraživati. Mi u školi smo tu da stvorimo prostor za motivaciju, osjećaj sigurnosti u vidu temeljnih znanja i strast za novim, nepoznatim. Tu se događa učenje – poentirao je Miškulin, a profesorica Culej nam je otkrila svoj početak profesorske karijere.

Medalje
– Završila sam Prirodoslovno-matematički fakultet – smjer profesor biologije i ing. eksperimentalne biologije. U srednjoj školi radim 36 godina, od čega 30 godina u Gimnaziji Antun Gustav Matoš Zabok. Na kraju završene srednje medicinske škole dvoumila sam se između Medicinskog i Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, ali sam se ipak odlučila za PMF gdje sam završila nastavnički i inženjerski smjer. U početku sam radila u Centru za odgoj i usmjereno obrazovanje Zabok. Imali smo samo ploču i kredu, a u nekim učionicama i grafoskop. Kako je vrijeme prolazilo tako smo počeli koristiti računala, a dobili smo i pametne ploče – rekla je Culej pa se nadovezavši na ravnateljicu dotaknula eksperimentalnog programa ‘Škole za život’ od kada je uvedeno mnoštvo noviteta – doneseni su predmetni kurikulumi koji se temelje na ishodima učenja, a u nastavnim metodama naglasak se stavio na rješavanje problema i kritičko razmišljanje te poticanje kreativnosti i inovativnosti.

Ova je profesorica biologije posebno istaknuta jer je od 2000. naovamo zajedno sa svojim učenicima i učenicama u Zagorje donijela nekoliko zlatnih, državnih medalja. Kako je u tome uspjela i koje alate koristi kako bi kod učenika probudila ljubav prema biologiji?

– Na natjecanjima iz biologije sudjelujem od 1995. godine i do sada sam bila mentor 45 učenika koji su sudjelovali 21 puta na Državnim natjecanjima. Od 2008. do 2023. godine učenici su pod mojim mentorstvom bili sedam puta državni prvaci. Leona Lovrenčić i Nikolina Šaić 2008. godine osvojile su 1. mjesto na Državnom natjecanju iz biologije u kategoriji istraživački radovi s radom ‘Povezanost stresa i tjelesne težine’. Dražen Lež na Državnim natjecanjima iz biologije u kategoriji znanja bio je šest godina. U gimnaziji je bio državni prvak iz biologije 2012., 2013., i 2015. godine,

Valentina Meglić bila je državna prvakinja iz biologije u kategoriji znanja 2014. godine, a bila je i među 20 najboljih maturanata u Hrvatskoj. Petra Horvat bila je šest godina na Državnim natjecanjima iz biologije u kategoriji znanja, a 2017. godine je bila državna prvakinja, Klara Mihovilić je dvije godine bila na državnom natjecanjima iz biologije, a 2021. je bila državna prvakinja iz biologije u kategoriji znanja 3. razreda – eksperimentalni program. Državni prvaci su dobili nagrade Krapinsko – zagorske županije, a dodijeljen im je i Oskar znanja. Učenici koji su bili državni prvaci bili su izrazito motivirani za rad i nikada nisu pitali za vrijeme kada ćemo raditi – prije nastave, nakon nastave, ponekad i subotama i nedjeljama. Izuzetno sam motivirana kada učenici žele raditi, zajedno radimo i učimo. To je nemoguće izmjeriti satima. Za postizanje vrhunskih rezultata, učenici, ali i njihovi mentori, moraju biti motivirani. Rad u školi je prekrasan, no težak. Volim svoj posao i drago mi je da mogu raditi s dobrom i darovitom djecom. Redovito se usavršavam i polazim webinare i e-tečajeve kojima stječem nova znanja, a značajno su mi pomogle edukacije u sklopu obrazovne reforme ‘Škole za život’ – naglasila je Culej pa otkrila što bi u nastavi voljela promijeniti.

– Prije nekoliko godina dobili smo nove nastavne kurikulume. Cilj je razviti potrebne kompetencije učenika 21. stoljeća, omogućiti cjeloviti razvoj. Potičemo ih na istraživanje, kreativnost i spremnost na cjeloživotno učenje. Provodimo tri pristupa vrednovanja: učenje, ali i učenje i vrednovanje naučenoga. U proces vrednovanja aktivno uključujem i učenike. Voljela bih promijeniti mnoštvo birokracije u posljednjih pet godina – rekla je Culej za kraj.

Sve informacije o ovoj školi možete pronaći na službenim web stranicama škole ili ih zapratiti na Facebooku i biti u toku s novostima.