Vidra, velikouhi šišmiš, crna roda, sabljarka i jelenak samo su pet od 75 ugroženih životinjskih vrsta koje je sve teže vidjeti na staništima uz rijeke Dravu i Muru, a zbog toga je nužno osmisliti i provoditi aktivnosti koje će doprinijeti njihovom očuvanju. Glavni je to cilj budućeg Plana upravljanja Regionalnim parkom Mura – Drava i pridruženim zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže, koji izrađuje Javna ustanova Priroda Varaždinske županije zajedno s još četiri županijske javne ustanove.
U Županijskoj palači u Varaždinu tako je održana radionica u sklopu izrade Plana upravljanja na kojoj su, uz predstavnike javnih ustanova Priroda Varaždinske županije i Međimurska priroda te predstavnike Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, sudjelovali i ostali dionici iz Varaždinske i Međimurske županije koji su svojim radom, djelovanjem ili životom vezani uz područja rijeka Drave i Mure.
Brojna zaštićena područja
– U fokusu izrade ovog Plana upravljanja jest definiranje aktivnosti vezanih uz zaštitu i očuvanje prirodnih, odnosno doprirodnih staništa i vrsta, ugroženih na području Europske unije. Radi se o vodenim i vlažnim staništima, šumskim te travnjačkim staništima, uz koja su vezane i tzv. Natura vrste, za koje se donose mjere s ciljem njihova očuvanja na pripadajućim područjima ekološke mreže. Samo na području rijeka Drave i Mure u Varaždinskoj i Međimurskoj županiji imamo ukupno 75 takvih Natura vrsta. Za sve njih potrebno je kroz provođenje znanstvenih istraživanja utvrditi trenutno stanje te uspostaviti monitoring u cilju praćenja promjena, ali i osmisliti aktivnosti koje će doprinijeti njihovom očuvanju – pojasnila je ravnateljica JU Priroda Varaždinske županije Sanja Kopjar.
U Varaždinskoj županiji je 26 zaštićenih područja prirode i 19 područja ekološke mreže, a zauzimaju 17 posto ukupne površine županije, napomenuo je župan Anđelko Stričak.
– Među njima je posebno značajna i vrijedna rijeka Drava, koju volimo zvati „europska Amazona“. U Hrvatsku utječe upravo u Varaždinskoj županiji, protječe kroz osam općina i područje grada Varaždina te na taj način oblikuje i definira veliki dio naše županije. Ova radionica održava se uoči Dana planeta Zemlje, povodom kojeg se održavaju različite aktivnosti, a svakog se pojedinca želi potaknuti na djelovanje kako bi očuvali Zemlju, naš dom. Stoga je ovo prigoda da još jednom skrenemo pozornost na to koliko je važno da ta prirodna bogatstva očuvamo za buduće naraštaje – rekao je župan Stričak, koji je pozdravio sudionike i zaželio im uspješan rad.
U sklopu radionice su predstavljene i s dionicima dopunjene aktivnosti Plana upravljanja, a koje su definirane tijekom ranije održanih dioničkih radionica i sastanaka radnih grupa. Cilj svih aktivnosti jest buduće učinkovito upravljanje područjem Regionalnog parka Mura – Drava, koji je prvi proglašeni regionalni park u Hrvatskoj.
– Zaštićen je prije punih 12 godina, a prostire se na površini većoj od 87.000 hektara te se proteže kroz čak pet hrvatskih županija. Još 2012. godine UNESCO je proglasio hrvatsko-mađarski Prekogranični rezervat biosfere Mura – Drava – Dunav, a 2013. ovo je područje postalo i sastavni dio ekološke mreže Natura 2000. Konačno, krajem 2021. UNESCO je proglasio i prvi Petodržavni rezervat biosfere Mura – Drava – Dunav, koji je ujedinio sve već postojeće rezervate biosfere na području Austrije, Slovenije, Hrvatske, Mađarske i Srbije. Time je rijeka Drava u Varaždinskoj županiji postala dio najvećeg zaštićenog riječnog područja u Europi – podsjetila je Kopjar.
Desetogodišnje razdoblje
Aktivnosti planirane u sklopu Plana upravljanja provodit će se u idućem desetogodišnjem razdoblju da bi se u što većoj mjeri pratilo i unaprijedilo stanje ciljnih Natura vrsta. Riječ je o čak 42 vrste ptica (samo neke od njih su crna roda, bregunica, vodomar, crvenokljuna i mala čigra), 15 vrsta riba (poput gavčice, piškura, plotice, mladice, crnke, bolena, sabljarke), 10 vrsta beskralješnjaka (leptiri mala svibanjska riđa, danja medonjica i kiseličin vatreni plavac, vretenca istočna vodendjevojčica, rogati regoč i veliki tresetar, saproksilni kornjaši jelenak, grimizna plosnatica i hrastova strizibuba), četiri vrste sisavaca (vidra, dabar, velikouhi šišmiš i širokouhi mračnjak) te četiri vrste vodozemaca i gmazova (crveni mukač, veliki vodenjak, veliki panonski vodenjak i barska kornjača).
Dodajmo i da je obveza izrade i donošenja planova upravljanja područjima ekološke mreže i/ili zaštićenim područjima propisana odredbama Zakona o zaštiti prirode, a donošenje Plana upravljanja Regionalnim parkom Mura – Drava i pridruženim zaštićenim područjima i područjima ekološke očekuje se do srpnja ove godine. Plan upravljanja izrađuje se u okviru velikog projekta pod nazivom „Razvoj okvira za upravljanje ekološkom mrežom Natura 2000“, čiji je nositelj Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, a financiran je iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova u sklopu Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020.
