Jedan od najuspješnijih svjetskih alpinista koji se uz to može podičiti laureatima najpoznatijeg hrvatskog putopisaca, speleologa, ronioca te člana HGSS-a Stipe Božić stiže sutra u Krapinu. Naime, iako je Božić redatelj brojnih dokumentarnih filmova o svojim pothvatima također piše i knjige, od kojih će najnovija ‘Penjačevi zapisi – put do najviših vrhova Svijeta’, šesta po redu, imati promociju u Gradskoj knjižnici s početkom u 19 sati. 

Povodom dana planeta Zemlje i Svjetskog dana knjige i autorskih prava najavili su iz Gradske knjižnice promociju napisavši “u Penjačevim zapisima Stipe Božić ispričao je cijeli svoj život i iznio svoju životnu filozofiju i uvjerenja koja su ga kroz taj izniman život vodila” te time dodatno zaintrigirali javnost. Odlučili smo od samog autora potražiti demistifikaciju osvajanja planinskih vrhunaca.   

– Sama knjiga kao takva je zbirka autobiografskih anegdota koje sam skupio od podnožja do najviših vrhova svijeta. Puno je tu anegdota s početaka, kako smo se svojedobno mučili s penjanjem, ne u vidu uspona, nego svega ostalog, od novaca, politike pa do društva koje nije prihvaćalo ili uopće nije poimalo što to mi radimo – rekao nam je Stipe Božić.  

Od tada je prošlo puno vremena i mnoge stvari su se promijenile te je tako danas planinarenje opće prihvaćeno i njime se bavi sve više entuzijasta, a dobro su znane zdravstvene pogodnosti boravka u prirodi. 

– U usporedbi stanja današnjeg alpinizma i ondašnjeg, moram reći, kvaliteta je bila znatno veća, iako se danas zna daleko više o alpinizmu, a i sam put do planina je puno lakši. Ne mislim tu, da se je lakše uspeti na njih, jer planine su i dalje jednako visoke, no puno lakše se organizira danas nego nekada. A i na kraju krajeva kao društvo smo bogatiji – poručio je Božić.  

U modernom užurbanom životu, gdje je bitan samo sadašnji trenutak i novac, odnosno materijalne stvari, potrebno je zastati ponekad i pogledati u nazad.   

– Čovjek može kroz život osvojiti razna materijalna bogatstva, gomile novca, kuće, brodove, ali ono najvažnije što zapravo iza nas ostaje je priča, a bitno je da ona bude dobra. Jer upravo priča je ta koja će nas nadživjeti sve, o tome govorim u knjizi jer u konačnici mi smo osvajači beskorisnog, ali svejedno naše priče ostaju, jednako kao i od drugih putopisaca, sportaša i umjetnika one postaju bogatstvo koje je puno veće od novčanog ili bilo kojeg drugog bogatstva – objasnio je Božić.  

Zagorje je poznato po svojim bregima i brojnim vrhovima koji možda nisu najviši, ali su svakako lijepi. 

– Naravno, Sljeme i Samoborsko gorje vrlo dobro poznajem, ali ostale nažalost, slabije jer ipak živim u Dalmaciji pa nisam sve kontinentalne vrhove posjetio – rekao je Božić.  

Uz izniman pothvat osvajanja svjetskih vrhova, Stipe se nije zaustavio već je druge po redu kontinentalne vrhove, koji su često i teži, uspješno svladao.   

– Ima puno vrhova koji su mi ostali za posjetiti, ali najvažniji je onaj drugi po visini na Antarktici, koji mi nedostaje za osvojiti i svaki drugi najviši vrh kontinenta. Ta planina Tyree (4852 metara) ostala je zbog raznih životnih okolnosti neosvojena, ali i ovo je dovoljno – zaključio je Stipe Božić.