Hrvatska je lani imala najslabiju satnicu u eurozoni i nije joj pomoglo ni to što je imala četvrti najveći rast plaća po satu rada među zemljama koje su uvele euro. Nešto bolje je kad se stvari promatraju u cijeloj Europskoj uniji, pa je prosječna bruto satnica od 12,1 eura u Hrvatskoj po rastu od 8,7 posto u prošloj godini bila osma u Uniji, no i dalje je među četiri najmanje satnice, piše Šibenski.

Hrvatska bruto satnica je lani porasla 90 centi u odnosu na pretprošlu godinu, i to joj je bio najveći godišnji rast u proteklom desetljeću. Tako je od 2012. do početka ove godine hrvatska satnica ukupno porasla za 2,6 eura ili 27 posto, što je znatno manje od povećanja većine zemalja u EU u proteklih 10 godina.

Rumunji, Mađari i Bugari

Prema podacima koje je objavio europski statistički ured, Eurostat, manje od hrvatske bruto satnice, kao i prethodnih godina, zarađuju Rumunji, Mađari i Bugari. Najniže satnice u cijeloj EU-u i dalje ima Bugarska, ali satnice u toj zemlji iz godine u godinu sve više napreduju. U posljednjem desetljeću bugarske su satnice porasle 141 posto, na 8,2 eura, a rumunjske 132 posto – na 9,5 eura.

Još 2008. bugarska je satnica bila 2,6 eura, a hrvatska je bila 3,5 puta veća i iznosila je 9,2 eura. Do danas se ta razlika smanjila pa hrvatska satnica iznosi koliko 1,5 bugarska satnica.

U 2012. godini Hrvatska je imala veće satnice od osam zemalja u Uniji, a danas su ispod nje ostale samo tri zemlje. U prošlom desetljeću prestigle su je Poljska, Slovačka, Estonija, Letonija i Litva. Još 2008. godine hrvatske i češke satnice su bile izjednačene na 9,2 eura, a odavno već nije tako, danas Češka ima 16,4 eura satnice.

Rast u 10 godina

U proteklom desetljeću hrvatska je prosječna bruto satnica narasla za 2,6 eura, a njemačka je narasla za devet eura – na 39,5 eura, osam eura je porasla irska satnica, koja je prošle godine iznosila 37,9 eura, za 11 eura na 39 eura porasla je austrijska satnica…

Najveću satnicu od 50,7 eura zarađuju radnici u Luksemburgu, a jedan radnik u Hrvatskoj za malo više od četiri dana uspije zaraditi jednu dnevnicu radnika iz Luksemburga. U radnom danu od osam sati radnik u Njemačkoj i Austriji zaradi kao tri hrvatska radnika, Danac u dan rada zaradi kao četiri radnika u Hrvatskoj, dok je slovenska dnevnica teška gotovo koliko dvije hrvatske dnevnice, piše Šibenski.