Veliki petak je kršćanski spomendan Isusove muke i smrti, a obilježava se na petak prije Uskrsa. Kršćani diljem svijeta na taj dan se sjećaju Isusove muke i smrti na križu, a ujedno je dio Vazmenoga trodnevlja koje čini s Velikim četvrtkom i Velikom subotom. Također, to je jedini dan kada Katolička crkva ne slavi misnu žrtvu, piše Večernji list.

Prema običajima, na današnji se dan u prijepodnevnim satima puk okuplja u crkvama, kapelicama i na drugim mjestima kako bi se pobožno molio Križni put, a onda se u popodnevnim satima puk okuplja u crkve na slavljenje obreda Velikoga petka – čitanje Svetoga pisma i navještaj muke sa središnjim tekstom muke Gospodnje iz Evanđelja po Ivanu, na poklon i ljubljenje križa te svetu pričest. To se obično odvija u 15 sati kada je Isus izdahnuo na križu.

Tog je dana oltar bez križa, svijećnjaka, cvijeća i oltarnika, što simbolizira kako je s Isusa svučena odjeća, ali to je ujedno i znak povučenosti, tišine, žalosti, nesvečanosti i tuge za umrlim Učiteljem.

Nadalje, kod katolika je toga dana obavezan post za sve osobe od 18 do 60 godina, a za sve katolike starije od 14 godina obvezan je i nemrs. 

Nemrs znači da se u danu ne jede meso dok post znači da se osoba jednom u danu najede do sita te još dva puta nešto pojede.

Od hrane, na današnji se dan u kontinentalnome dijelu Hrvatske najčešće jede grah, suho voće, kompoti, štrudle od sira te tijesto s orasima i makom, a jede se i riba, najčešće šaran i štuka. U Istri, Primorju i Dalmaciji jede se morska riba i plodovi mora. Također, na Veliki petak sve je tiho jer se vani ništa ne radi, a posebno se ne radi ako se mora nešto tući npr. čekićem i slično.